U nedjelju, 05. februara 2017. godine, u IKB-u je priređena tribina na temu “Historija Bosne i Hercegovine prije dolaska Slavena na prostore Balkana” koje je održala Dr. Bisera Suljić-Boškailo, autorica djela “Goti u Bosni” čime je promovisano ovo vrijedno djelo koje seže daleko u prošlost naših balkanskih prostora.
Jedna svojevrsna analiza, etnogeneza i uvid u praprošlost našeg bošnjačkog porijekla. O čemu se zaista radi? Radi se o naučnoj analizi nastambe naroda na područja današnje Bosne i Hercegovine i Balkana, te isprepletenosti sa prahistorijskim seobama naroda u Evropi, u ovom slučaju Gotima, germanskim narodom, koji je svojim selidbama i seobama, u potražnji za životnim prostorom, klimatski povoljnijem, krenuo sa svojih sjevernoevropskih ishodišnih prostora ka jugu. Historijski je zapisano da su Goti svojim seobama stizali do Sredozemlja naseljavajući tako i prostore naše domovine. A znamo da mi Bošnjaci, našim bosanskim jezikom koji je slavenski jezik, sebe prepoznajemo kao Slavene koji su također seobom naroda u 6. i 7. stoljeću počeli naseljavati prostor današnjeg Balkana.
Svojim dolaskom, Slaveni nisu zatekli puste prostore nego su naišli na ilirsko stanovništvo koje je te prostore naseljavalo, pa i Gote sa kojima je došlo do međusobnog miješenja i vijekovima je stvorena jedna zajednica Bošnjaka – Bošnjana sa specifičnom religijom i pismom, u čijem nastanku i načinu također vidimo i gotske elemente.
U našoj historiji, tj. u periodu bivše zajedničke države, ovaj uticaj Gota na Bošnjake i Balkan bio je prezren i potisnut iz naučnog diskursa, smatrajući to kao element fašisoidne ideologije. Jer na tragu pisma kojeg ugledni Bošnjaci, u jeku drugog svjetskog rata šalju Hitleru, te umiljuće pominju i svoje gotsko porijeklo i elemente arijevstva, kako bi time tobože prahistorijskim zajedičkim elementima udobrovoljili firera zločinačko-nacističke ideologije, autorica traga za histroijskim korijenima Gota na prostorima Balkana.
Stoga je literatura na južnoslavenskim jezicima o temi Gota u BiH i Balkanu stim u vezi i minorna, da bi ovim djelom, autorica kroz njemačku literaturu, rasvejtlila ovaj važan aspekt bošnjačke etnogeneze.
Bisera Suljić-Boškailo rođena je u Tutinu. Studirala je u Sarajevu, Mostaru i Njemačkoj. Doktor je filoloških nauka, germanista i dugogodišnji predavač njemačkog jezika u Ingolstadtu, Njemačka. Trenutno je predavač i šef katedre za Germanistiku na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru, prevodilac, novinar, i književnik. Član je Društva pisaca BiH, Njemačkog društva pisaca i Društva novinara BiH. Prevela je nekoliko značajnih djela sa njemačkog jezika.
