Interesantne činjenice

Interesantne činjenice
  • Interesantno kako nam 10 eura izgleda mnogo kad ih dajemo za džamiju, a kako malo kad ih potrošimo na pijaci.
  • Interesantno kako nam se oduzi jedan sat proveden u ibadetu, a kako nam brzo prodje fudbalska utakmica od 90 min. ili sat vremena dok slušamo muziku.
  • Interesantno kako se radujemo produžecima fudbalske utakmice, a kako se žalimo na produženu hutbu.
  • Interesantno  koliko se kanimo da pročitamo jedan džuz, a kako se brzo
    odlučimo na čitanje 200/300 stranica najprodanijeg romana.
  • Interesantno kako vjerujemo onome što piše u novinama a sumnjamo u ono sto piše u Kur’anu.
  • Interesantno kako se brzo prilagođavamo i prihvatamo zapadni način života, a kako okrećemo leđa sunnetu našeg Poslanika s.a.v.s.
  • Interesantno kako nam se oduži par sati provedenih u džamiji a kako nam brzo prođu gledajući film.
  • Interesantno koliko želimo da smo u prvom redu bilo na koncertu ili u kinu, a otimamo se za pozadinu džamije.
  • Interesantno kako nam je teško naučiti jednostavni Kur’an toliko dobro da ga prenesemo drugima, a tako nam je jednostavno zapamtiti i ponavljati tračeve.
  • Interesantno kako unaprijed 2 do 3 sedmice moramo planirati odlazak na predavanja o islamu, a u zadnji momenat se možemo prilagoditi odlasku na utakmicu ili u kino.
  • Interesantno koliko dugo i uz kakve poteškoće učimo napamet jedan ili dva ajeta iz Kur’ana, a za tren oka naučimo neku pjesmu.
  • Interesantno kako svako želi da bude u džennetu, a u isto vrijeme ne
    vjeruje, ne razmišlja, ne govori ili ne radi ništa da bi mu se približio.
  • Interesantno kako se hiljadu šala na Internetu proslijedi brzinom požara, a o tekstovima gdje se spominje Allah s.v.t ljudi razmisle dva puta prije nego ih proslijede i podijele sa drugima.
  • Crveno more podijelilo se po drugi put. Satelitski snimci pokazali su udaljavanje arapske i afričke tektonske ploče zbog čega je došlo do još jednog dijeljenja Crvenog mora.Rascjep sve više razdvaja sjeverozapadnu teritoriju Etiopije i Eritreje, što bi moglo kreirati potpuno novo more.
  • Kitovi komuniciraju u različitim dijalektima.
    Kitovi iz različitih regija svijeta komuniciraju na različitim dijalektima. Korištenjem podvodnih mikrofona, naučnici su prisluškivali komunikaciju kitova, te otkrili da plavi kitovi sa sjevero-zapada Pacifika zvuče drukčije od onih koji žive u zapadnom dijelu Pacifičkog okeana i u blizini Čilea. Razlog za različite jezike kitova je još uvijek nepoznat.
  • Morska raža ubila Steve Irwina ”Lovca na krokodile”.
    U tragičnoj i neobičnoj nesreći, popularna australska TV ličnost Steve Irwin podlegao je rani koju mu je zadala morska raža, dok je snimao dokumentarac u blizini australske obale…..
    Morske raže posjeduju rep sa bodljom, koja se zategne kada se raža nađe u opasnosti. Iako bodlja sadrži otrov koji utječe na rad srca i respiracionih organa, veoma rijetko je dolazilo do smrti čovjeka. Lovac na krokodile je najvjerovatnije umro zbog toga što mu je bodlja probola srce.
  • Naučnici pišu po vodi. Korištenjem generatora valova, naučnici mogu pisati po vodi.AMOEBA (”Advanced Multiple Organized Experimental Basin”) je cirkularni rezervoar koji su naučnici kreirali kako bi formirali slova alfabeta i neke karaktere japanskog pisma. Uređaj će ubrzo biti postavljen u nekom od zabavnih parkova.
  • Naučnici kreirali plašt djelimične nevidljivosti. Pisac H.G.Wells zamislio je još pri kraju 19. vijeka nevidljivog čovjeka, a naučnici su se ove godine približili ostvarenju te ideje.
  • Istraživači sa Univerziteta Duke kreirali su uređaj koji čini da objekti postanu nevidljivi za mikrovalno svijetlo. Uređaj radi na principu preusmjeravanja mikrovalnog snopa, odnosno, na način na koji se tok vode preusmjerava oko stijene koja se nalazi u rijeci.
  • U prošlosti je rijeka Amazon tekla u potpuno suprotnom smjeru.
    Izgleda da je rijeka Amazon nekoliko puta u historiji planete Zemlje potpuno promijenila smjer svog toka. Najveći vodotok Južne Amerike sada teče prema Atlantskom okeanu. Naučnici su ove godine dokazali da je prije više miliona godina velika rijeka tekla sa istoka na zapad, a u jednom trenutku je tekla istovremeno u oba smjera.
  • Mikrofotografije kristala iz pahuljica snijega.
    Snijeg je oborina u krutom stanju. Nastaje sublimacijom vodene pare u obliku razgranjenih heksagonalnih kristala i zvjezdica, koji su često pomiješani s jednostavnim ledenim kristalima. U meteorologiji se smatra snježnim onaj dan kada je bar polovica vidljivog tla pokrivena snježnim pokrovom.
    Snijeg je loš vodič topline; između pojedinih kristala snijega ima zraka koji štiti tlo od prejakog pothlađivanja, a zimske usjeve od smrzavanja.
  • Mačke 70-ak posto dana spavaju! A 10-15 posto dana ližu dlaku. To se ne odnosi samo na kućne mačke, već i na divlje mačke kod kojih možemo izdvojiti lavove koji dnevno provedu 20 sati na spavanje.
  • Luk, biljka iz porodice ljiljana i vrlo korišteno i ustaljeno povrće u kuhinji, sadrži neke supstance koje u sebi imaju sumpor. Sumpor na naš nos i oči djeluje iritirajuće. Dok režemo luk, iz njega se te sumporne supstance oslobađaju u zrak i kada dođu u kontakt s našim vlažnim očima, kao rezultat kemijske reakcije koja tada uslijedi, javlja se sumporna kiselina. Sumporna kiselina iritira oči, a kao reakcija na kiselu iritaciju javlja se automatsko treptanje i produciranje obrambenog mehanizma – suza, koje ispiru oči i tako izbacuju kiselinu iz njih.
    Također, automatska reakcija koju pokazuju mnogi ljudi jest i ta da odmah rukama protrljaju oči, a to dovodi do dodatnog pogoršanja situacije jer im i ruke budu prekrivene sumpornim supstancama od rezanja luka.Jedino rješenje za ovaj problem bilo bi to da se luk skuha te da se ne reže, a to baš i nije praktično. Neki ljudi predlažu da se luk najprije stavi u hladnjak ili u zamrzivač na nekoliko minuta jer hladnoća smanjuje brzinu kemijskih reakcija. Također, neki poručuju da se područje oko korjena luka zadnje nasjecka jer se u tom dijelu nalazi najviše sumpora.
  • 2003. godine britanski farmeri na tržište su izbacili novu sortu luka, slatki luk, kojeg opisuju kao vrlo blagu sortu, toliko blagu da se može jesti kao jabuka. Uzgajaju ga na posebnim tlima koja sadrže vrlo mali postotak sumpora.
    Slatki luk je blijed, tankolistićav i, kažu, lako se guli te brzo priprema.
    Inače, u svijetu postoje mnoge sorte luka, a dolaze u tri osnovne boje – žutoj, bijeloj i crvenoj. Bogati su hranjivim tvarima, vitaminima B i C, proteinima, kalcijem i željezom.