Održana tribina u IKB-u na temu "Islam u otkrićima velikana evropske kulture"

Održana tribina u IKB-u na temu "Islam u otkrićima velikana evropske kulture"

U subotu, 16. novembra 2019. godine, u IKB-u je održana tribina sa eminentnim gostima iz Rijaseta IZ u Bosni i Hercegovini na čelu sa Dr. Enesom Karićem, Dr. Hilmom Neimarlijom i Dr. Arminom Omerikom koji su govorili na temu „Islam u otkrićima velikana evropske kulture“. Moderator tribine bio je Mr. Muhamed Jugo, a tribina je predstavljala specifičan način upoznavanja sa djelima o Islamu, koja su iza sebe ostavile velike ličnosti evropskih nacionalnih literatura i evropske kulture u cjelini kao trajne dragocjenosti kulturnog nasljeđa čovječanstva u organizaciji Uprave za vanjske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Direktan povod ovih tribina koje se održavaju u brojnim bošnjačkim zajednicama širom Evrope je obilježavanje 200 godina od izlaska Geteovog „Zapadno-istočnog divana“, djela koje je Evropljanima na najsvjetliji način prikazalo „tajni“ svijet Islama i istoka. Genijalni Gete je ovim djelom afirmirao islamsku misao u evropskim elitnim krugovima i kao Evropljanin par excellence, prikazao pravičan odnos naspram Islama i muslimana. Detaljnim izučavanjima izvora Islama, inspirisan perzijskim pjesnikom Hafizom Širazijem i njegovim kapitalnim djelon „Divan“, ovaj najveći njemački pjesnik, svojim stihovima dočarava svu ljepotu orijenta i islamske duhovne misli. Geteovo shvatanje Islama i njegov pristup su danas potrebniji neko ikad, da budu izučavani, čitani i življeni u Evropi, koja sve više potpada pod uticaj desničarskih krugova, koji na najopasniji način zamračuju um i siju predrasude prema Islamu i muslimanima.

Skupu se uvodnim izlaganjem obratio moderator tribine Mr. Muhamed Jugo, iz rijasetove Uprave za vanjske odnose i dijasporu, koji je prikazao historijsko prisustvo muslimana u Evropi, kako na iberijskom i apeninskom tako i na balkanskom poluostrvu. Oni su svojim višestoljetnim prisustvom u Evropi ostavili bitan trag u evropskoj misli, te znatno uticali na napredak i unaprjeđenje prosvjetiteljstva u evropskom razvoju nauke i umjetnosti.

Prof. Dr. Armina Omerika sa frankfurtskog Gete univerziteta, konkretizirala je u svom izlaganju transnacionalne historijske odnose između Evrope i islamskog svijeta. Ti odnosi su bili vrlo intenzivni i burni. Pa i odnosima konflikata su nastajale postojane uzajamne veze. Prisustvo muslimana je osjetno u kulturi, lingvistici i arhitekturi. Nasljeđe koje potiče od uzajamnih odnosa, građeni su stoljećima. Također je i razmjena informacija u nauci tekla aktivno i time se gradila misao o Islamu i muslimanima u evropskim krugovima, koja je ponekad uvjetovana evropskim imperijalističkim ciljevima te bila manipulirana u svrhu njihovog postizanja. To bi značilo i nipodaštavanje Islama i muslimanskih kulturoloških dostignuća. Time je i takav odnos historijski poznat, koji je i danas, u desničarskim krugovima Evrope, itekako prisutan. Muslimani Bošnjaci su u okviru Osmanke imperije bili prisutni i svojim zalaganjem formirali naučno-kulturološku zbilju. Padom moćne carevine i kompletnom promjenom sistema, Bošnjaci su relativno rano, već nakon 20 godina, bili prisutni na javnoj naučnoj sceni i time dali svoj doprinos kroz djelovanje naprimjer Dr. Safet bega Bašagića, reisa Džemaludina Čauševića i drugih. Stoga je transnacionalna historija i takav pogled na prošlost u Bosni posebno nužan, jer su se islamske misli uvijek naslanjale i na događaje u drugim sredinama bliskog ili srednjeg istoka, ali prije svega u evropskim metropolama.

Prof. Dr. Enes Karić je prikazao znamenite Nijemce, koji su bitno uticali na formiranje misli o Islamu i muslimanima, među njima su svakako Lessing, Kant ali i Hegel, koji su svojim promišljanjem dali doprinos u razvoju Geteovog odnosa naspram Islama. Dr. Karić se fokusirao na Geteov Zapadno-istočni divan te genezu događaja i okolnosti koje su doprinjele nastanku ovog, na Zapadu najbitnijeg, djela o Islamu. Gete je godinama izučavao Islam i njegove izvore te svakako i naučna djela svojih savremenika o Islamu, arapskom jeziku i poeziji bliskog istoka, da bi u konačnici tako osposobljen bio u prilici napisati ovo djelo, napisano prije 200 godina, koje u evropskoj i njemačkoj javnosti, nažalost, ne dobija potrebnu pažnju. Dr. Karić upravo sugeriše predan pristup njemačkih i evropskih naučnih velikana prema Islamu i muslimanima, lišen predrasuda i otkriva taj tajanstveni svijet kao posebnu inspiraciju svoga osobnog naučnog i umjetničkog ostvarenja.

Prof. Dr. Hilmo Neimarlija, je s posebnim osvrtom govorio o historijskom odnosu Evrope i Islama, te svakako bitnog međusobnog uslovljavanja u misli i kulturi. Evropa je svojom borbom protiv institucionalnog religijskog koncepta izvojevala pobjedu kroz prosvjetiteljstvo te na taj način ostvarila svestrani napredak. U pogledu Islama, prisutna su slična shvatanja, pa tako nalazimo kritične stavove kod npr. Voltera, koji sugerišući kritičan stav naspram Islama, u osnovi isto reflektira na svoj religijski hrišćanski okrug. Naspram njega, nalazimo plejadu filozofa i naučnika koji su baveći se Islamom, zauzeli drugačiji pozitivniji stav. Među njima je svakako Gete i njegovo djelo Zapadno-istočni divan. Zapravo su Gete i istomišljenici iskonski Evropljani, koji su svojim nepristrasnim i insiprativnim pristupom bili graditelji i poveznice istoka i zapada i danas su nama paradigma istinskih Evropejaca i trebali bi biti uzor svim današnjim Evropljanima. Muslimani, da bi opstali i bili relevantan faktor u formiranju zbilje i odnosa među narodima, moraju biti konkurentni i spremni na lični i kolektivni angažman na svim naučnim poljima. Islamsko-kur’anska poruka je zapravo ta koja nas podstiče na takav angažman, sveopćeg prosperiteta i pozitivnog lokalnog i globalnog uticaja.

Mladim ljudima, okupljenim oko Mreže mladih, koji su bili prisutni na tribini i koji su istih dana imali svoj susret u Berlinu, posebno su bile upućene poruke ka aktivnom angažmanu i želji za ličnim usavršavanjem kroz edukaciju i stalno usavršavanje čitanjem, učenjem i unaprjeđenjem u sredinama gdje žive. Kroz pitanja i diskusiju o navedenim temama, okončana je ova posebna i veoma poučna tribina, koja nam služi kao stimulans za daljnji rad i angažman u našim evropskim krugovima.