Sa zalaskom sunca u nedjelju, 03. novembra 2013. godine, nastupila je Nova muslimanska, 1435. hidžretska godina. U ponedjeljak je 1. dan muharrema 1435. hidžretske godine. Božija mudrost jeste da je čovjeka stvorio ovakvim kakav jeste i označio mu koordinate kretanja, a to su vrijeme i prostor. U 36. ajetu sure Et-Tevbe, govoreći o vremenu, Allah, dž.š., kaže: “Broj mjeseci kod Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je Nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera…”
Po islamskom učenju, svaki novi dan nastupa zalaskom sunca. Dakle, dvanaest mjeseci koje Tvorac svega stvorenoga spominje u Svojoj Knjizi su vremenske koordinate unutar kojih se čovjek treba da orjentiše gledajući u kretanje mjeseca. Stoga nam je i važno kada će se pojaviti mjesec i označiti početak ramazana ili nekog drugog mjeseca od ovih dvanaest koje spominje Allah, dž.š., u Kur’anu.
Začuđujuća činjenica je da muslimani danas ne znaju mjesece svog islamskog hidžretskog kalendara. Za neke možda i jedini mjesec koji im je poznat je mjesec ramazan, vjerovatno zbog velikih historijskih događaja koji su se dogodili u ovom mjesecu.
Hidžretski mjeseci koji dijele Božansku, nama kao blagodat podarenu, vremensku koordinatu na dvanaest dijelova su: 1. muharrem, 2. safer, 3. rebiu-l-evvel, 4. rebiu-l-ahir, 5. džumade-l-ula, 6. džumade-l-uhra, 7. redžeb, 8. ša’ban, 9. ramazan, 10. ševval, 11. zu-l-ka’de i 12. zu-l-hidždže.
Odluka o računanju vremena po islamskom kalendaru je donešena u vrijeme Omera b. el-Hattaba, r.a., 3. ili 4. godine njegovog hilafeta, kada mu je Musa el-Eš’ari napisao da im dolaze dopisi na kojima nema datuma, pa da on kao halifa preduzme nešto na tom planu. Omer b. el-Hattab, r.a., je konsultirao ashabe. Neki od njih su predložili da vrijeme računaju po trajanju vladavine nekog od halifa, kao što to čine neki narodi. Neki su kazali da se vrijeme računa po kršćanskom kalendaru. Neki su kazali da vrijeme računaju po rođenju Muhammeda, a.s. Neki su predložili da se vrijeme računa po poslanstvu Muhammeda, a.s., dok su neki ashabi predložili da to bude Hidžra (preseljenje Muhammeda, a.s., i njegovih sljedbenika iz Mekke u Medinu), što je Omer, r.a., i prihvatio govoreći: “Neka to bude Hidžra, jer je ona razlučila istinu od neistine!”
Sa ovim prijedlogom su se složili i prisutni ashabi, a potom je nastupila rasprava, od kojeg mjeseca da se počne računati vrijeme. Bilo je mišljenja da to bude ramazan, jer je on mjesec posta i Kur’ana. Drugi su predložili da to bude rebiu-l-evvel, jer je u njemu rođen Poslanik, a.s., u njemu je došao u Medinu i u njemu je preselio na ahiret. Treći su predložili mjesec muharrem, kao jedan od Ešhuri-huruma (Svetih mjeseci).
Na kraju su se saglasili Omer b. El-Hattab, r.a., Osman b. Affan, r.a., i Alija b. Ebi Talib, r.a., da to bude mjesec muharrem, jer pored toga što je od Ešhuri-huruma (Svetih mjeseci) dolazi odmah nakon mjeseca zu-l-hidždžeta u kojem muslimani obavljaju hadždž kojim se upotpunjuje građevina Islama.
Od historijskog događaja preseljenja Poslanika, a.s., i njegovih sljedbenika iz Mekke u Medinu radi sačuvanja ideje vjere u Jednog Jedinog Boga pa do danas su protekle 1434. mjesečeve godine. Stoga, Islamski kulturni centar Bošnjaka u Berlinu svim muslimanima u svijetu želi berićetnu novu godinu, sa dovom Allahu, dž.š., da nam prosvijetli vidike kao što je prosvijetlio prvim muslimanima podarivši im Svoje mudrosti koju On daje kome hoće, a kome On podari mudrost, njemu je dato veliko dobro.