U nedjelju, 29. septembra 2019. godine, u prostorijama IKB-a je centralnom manifestacijom obilježeno trideset godina od osnivanja našeg džemata.
Program je otvoren učenjem ašereta, kojeg je proučio Suad ef. H., a svečanom programu prisustvovali su i članovi Predsjedništva Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u Berlinu, s kojima je reisu-l-ulema imao ovaj dan i poseban sastanak te delegacija iz Rijaseta koju su činili Osman ef. Kozlić, muftija IZ Bošnjaka za Zapadnu Evropu, Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu, Dževada Šuško, šef Odjela za Zapadni svijet i Rifat Fetić, šef Kancelarije reisu-l-uleme.
Nezaobilazna uloga džemata u Berlinu
Na ovoj svečanosti u prostorijama IKB-a prisutnima se obratio predsjednik džemata Meho Travljanin, koji je između ostaloga kazao: “Džemat je bio pet godina član Savjeta za migracijska pitanja u Berlinu, sa direktnom ingerencijom savjetovanja senatskih uprava i berlinskog parlamaneta, za što su se među preko na stotine kandidata izborili smo se za to prestižno mjesto. Također, džemat je član berlinskog Islamforuma i jedan od suosnviača ovog gremija, gdje se izravno komucinira s gradom Berlinom o potrebama muslimanskih zajednica. Sa svim islamskim zajednicama u Berlinu smo u prisnim i bratskim odnosima. Često smo most poveznica između njih. Sa crkvama i jevrejskom zajednicom je saradnja također intenzivna. U gradu Berlinu nema institucije, udruge, političke partije ili oficijelne institucije s kojom nismo sarađivali. Također, takva je saradnja i na saveznom nivou. Član smo prestižne konferencije o Islamu njemačke vlade i u povodu 30 godina našeg džemata imali smo uvodni referat i učešće u panel diskusiji o iskustvu našega rada u berlinskom društvenom kontekstu. Kada se ima u vidu preko 1.000 učesnika i učešće na bini, onda je to veliki uspjeh za nas i našu IZBNJ da ukažemo na bitne datosti iz života džemata, a ne da prepustimo podij isključivo onima koji se profiliraju kritizirajući sve postojeće muslimansko u ovoj državi, pri tome ne nudeći nikakva rješenja.”
Džemat je troje
Džemat je osnovan u godini vrlo bitnoj i za povijest Berlina i Njemačke, 1989. godine kada je srušen Berlinski zid. U svom govoru Advan ef. Ljevaković, imam džemata i prema mnogim džematlijama najvažniji stub dugogodišnjeg opstanka džemata kao jedinstvenog i proaktivnog, osvrnuo se u svom govoru na povijest džemata, skrenuvši pažnju na ratni i postratni period kada je džemat bio od iznimne važnosti za zbrinjavanje izbjeglica, koje su pretežno iz Istočne Bosne našle dobrodošlicu u Berlinu, a kasnije za obnovu zemlje i pomoć socijalno ugroženim, invalidima i studentima, s posebnim fokusom na djecu bez roditelja. Iako danas usmjereni na razvoj džemata, naročito zbog priliva novih generacija iz Bosne i Hercegovine u potrazi za ekonomskom stabilnošću, džematlije nisu prestale pomagati socijalno ugrožene i studente u BiH, što svjedoči i rad vrlo aktivnog posebnog fonda za humanitarne projekte.
“U tom periodu na sve smo više mislili, a najmanje na nas ovdje u Berlinu. A, onda 2000. godine smo kazali kako je vrijeme da se okrenemo sebi. Prostor je nađen i kupljen 2000. godine, a početkom 2001. počela je adaptacija. Naredne tri godine se predano radilo da bi 2004. ušli u vakuf i počeli ga koristiti. Prva hutba je održana 03. juna 2004. godine, čime je oficijelno vakuf stavljen u upotrebu. Džematlije, ali i drugi vjernici, uvakufili su novčana sredstva, građevinski materijal, ali i desetine hiljada radnih sati na vakufu. Krajem 2010. je isplaćena posljednja rata za vakuf.
– Nakon 30 godina evo nas tu, svoji na svom. Za ovaj period u naš džemat je udahnuto puno znanja, htijenja, rada, truda, organizacije, rukovođenja i iznad svega ovoga Allahove upute, milosti i pomoći”, kazao je Ljevaković.
U nastavku, Advan ef. je pohvalio svoj džemat istakavši važnost svakog pojedinca na putu jedinstva.
– Džemat je troje: imam, džematlije i džamija. Ako jedno nedostaje nema džemata. Nista imam ne predstavlja bez džemata, a opet ovo dvoje bez džamije, mjesta okupljanja, bez rezultata su. Zato sa ponosom kažem: kada bi dijelili naše džematlije onda za sve njih važi samo jedna podjela: dobar, bolji i najbolji, jer mi ne znamo za druge podjele i njih nema u našem vakufu, rekao je Advan ef.
Zamka Kafkinog kovčega
U svom obraćanju, reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović je kazao: ”Kao evropski muslimani, moramo izbjeći zamke u kojima su skončala većina islamskih društava tokom 20. stoljeća, u želji da se moderniziraju. Umjesto da istraže dubine muslimanskog duha i njegove žive tradicije, oni su pokušali sačiniti na brzu ruku površan nov konstrukt Islama… Prāvo pitanje za muslimane na simboličkoj ravni, a za nas Bošnjake i na egzistencijalnoj, glasi: kako izbjeći zamku Kafkinog kovčega, koja nam je postavljena? U ovom času pred nama su bar dvije mogućnosti: ili da se zatvorimo u Kafkin kovčeg (samoizolacije) i da se ugušimo, ili da pretvorimo u svijest što je moguće više iskustva našeg otvorenog duha, naslijeđenog iz prošlosti, koji će kapije našeg bića držati otvorenim za sve dobre plodove ljudskog duha, ma otkuda oni dolazili, s budnim stražarima na našim kulama, da nam se otrov ne podvali pod lijek.”
U džematu djeluje i Bosanska dopunska škola u Berlinu koja ima za cilj očuvanje bosanskog jezika među mladim naraštajima. Govoreći o novim generacijama Bošnjaka u Njemačkoj, reisu-l-ulema je kazao: “Sudbina nas muslimana iz BiH je neraskidivo vezana za cjelovito muslimansko biće u Evropi. Uvjeren sam da se može živjeti bilo gdje, a u isto vrijeme ostati vjeran i odan svojoj vjeri, kulturi i tradiciji. Za generaciju vas koji ste podizali ovaj džemat, zajedno sa vašim imamom, ne brinem. Vi ćete, htjeli to ili ne, uvijek ostati vezani za vašu staru domovinu, vašu postojbinu odakle ste došli. Ali, mi sada imamo generaciju mladih ljudi koji ovu zemlju zovu svojom domovinom, a našu Bosnu pradomovinom. Moramo im pomoći da podignu svoje porodice i organiziraju svoj život ovdje kao građani ove zemlje, ali i kao muslimani i kao Bošnjaci. Isto tako, valja nam naći načina da ih povežemo s njihovim korijenima.”
Prisutnima se obratio i muftija IZ-a za Zapadnu Evropu i glavni imam IZ Bošnjaka u Njemačkoj (IGBD-a) Dr. Osman ef. Kozlić, koji je govorio o islamskim osnovama za postavljanje zdravih temelja za izgradnju zajednice muslimana, te na koji način se uspostavlja međusobno povjerenje.
U toku programa dodijeljene su zahvalnice i priznanja, te plakete posebno istaknutim pojedincima. Muftija Kozlić je uručio zahvalnicu predsjedniku džemata Mehi Travljaninu, koji je od džemata dobio i nagradu: odlazak na hadž. Reisu-l-ulema Kavazović je zahvalnicu uručio Advan ef. Ljevakoviću, koji je također dobio nagradu od džemata, a uručene su bronzane, srebrene i zlatne plakete pojedincima koji su se posebno istakli u doprinosu džematu i široj zajednici, shodno vodilji džemata koja je bila i moto ovog centralnog programa: “30 godina zajedno u činjenju dobra”.
Ovom svečanošću je završena manifestacija obilježavanja godišnjice, koja je u proteklih mjesec dana sadržavala različite vjerske, kulturne i sportske programe.
Izvor: www.islamskazajednica.ba
