- U jednom od naroda koji su bili prije vas bila trojica ljudi koji su, putujući jednom, zanoćili u jednoj pećini. Dok su spavali sa brda se otrgla stijena i zatvorila ulaz u pećinu. Razmišljajući šta da čine, odlučili su da dovom mole Allaha džellešanuhu da im oslobodi ulaz, i to pomoću dobrih djela koja su ranije učinili.
Prvi započe: »Moj Gospodaru, imao sam vrlo stare roditelje, a i svoju porodicu i poslugu. lpak nikome od porodice i posluge nisam davao večernji napitak mlijeka prije njih. Jednog dana se dogodilo da sam, tragajući za ispašom, otišao podalje od njih i nisam se uspio vratiti prije nego što su oni zaspali.Ja sam pripremio njihov večernji napitak i mada su oni spavali, ja nisam nikome od porodice i posluge htio dati da pije prije njih. Tako sam, držeći maštrafu u ruci, dočekao zoru. Kada su se probudili dao sam im njihov napitak.
Moj Gospodaru, ako sam sve ovo učinio radi Tvoga zadovoljstva, izbavi nas iz ovoga u čemu smo i otkloni ovu stijenu.«
Tada se stijena malo pomjerila u stranu, ali ne toliko da bi mogli izaći iz špilje. Tada je, kaže Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, drugi od njih rekao: »Moj Gospodaru, imao sam bližu rođaku koju sam strastveno volio. Htio sam je imati, ali se ona odlučno ustezala. Međutim, kada je usljed velike suše bila nastupila glad, došla mi je i ja sam joj dao stotinu i dvadeset dinara (zlatnika) pod uvjetom da mi se prepusti. Pristala je na to, i kada sam je gotovo imao, ona mi reče: Ne dozvoljavam ti da bespravno otpečatiš pečat djevičanstva moga!
Kada sam čuo njezine riječi, odustao sam od namjere i ostavio sam je, iako mi je i tada bila najdraže biće. Ostavio sam joj i zlatnike koje sam joj ranije dao.
Moj Gospodaru, ako sam ovo učinio za Tvoje zadovoljstvo, izbavi nas iz ovoga u čemu smo.«
I tada se stijena još malo pomjerila, ali opet nedovoljno da bi mogli napustiti špilju. Tada je, priča dalje Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, treći od njih rekao: Moj Gospodaru, jednom sam unajmio radnike da mi rade i kada su završili posao, svima sam isplatio zarađenu nadnicu, samo je jedan od njih otišao ne uzevši svoga dijela. Ja sam iznos koji mu je pripadao investirao tako da se višestruko povećao. Nakon izvjesnog vremena došao mi je taj čovjek i rekao: Allahov robe, isplati mi onaj moj iznos! Sva ova krupna i sitna stoka (deve, krave, ovce) kao i pastiri, sve je tvoje – odgovorio sam mu.
Ne izigravaj se sa mnom, Allahov robe, – reče on. Ne, ja se zaista ne šalim – odgovorih ja. I tada on uze sve to blago i otjera, ne ostavivši ništa.
Moj Gospodaru, ako sam učinio ovo za Tvoje zadovoljstvo, izbavi nas iz ovoga u čemu smo. Tada se stijena potpuno pomjerila sa ulaza, i oni su izašli i nastavili svoje putovanje. (Buharija)
- Omer ibn el-Hattab, radijallahu anhu kaže: »Čuo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kad kaže: Djela se vrednuju samo prema namjerama i svakom čovjeku pripada ono što je naumio. Pa ko preseli iz jednog mjesta u drugo radi kakvog ovozemaljskog ćara ili radi žene s kojom se naumio oženiti, njegova seoba je radi onog zbog čega se preselio. (Buharija, Muslim i dr.)
A u dodatnoj predaji se kaže: Pa ko u ime Allaha i Njegova Poslanika preseli iz jednog u drugo mjesto, njegovo je preseljenje radi Allaha i Njegova Poslanika.« (Na ovo se potom nadodaje posljednja rečenica gornjeg hadisa.)
- Abdullah ibn Omer, radijallahu anhuma, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Islam se temelji na pet principa: očitovanju da postoji samo jedan Bog – Allah (džellešanuhu) i da je Muhammed Allahov Poslanik, redovnom obavljanju namaza, davanju zekata, izvršenju hadža i postu mjeseca ramazana. (Buharija i Muslim)
- Abdullah ibn Amr, prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, slijedeće: Musliman je onaj od čijeg su jezika i ruku mirni drugi muslimani, a muhadžir (iseljenik) je onaj koji je napustio ono što je Allah zabranio. (Buharija, Ebu Davud i Nesai)
- Enes, radijallahu anhu, prenosi od Vjerovjesnika, sallalla hu alejhi ve selleme: Nijedan od nas neće biti vjernik sve dok ne bude želio svome bratu ono što sam sebi želi. (Buharija, Muslim, Ahmed i Nesai)
- Ebu Musa el-Eš’ari, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Uputa i znanje sa kojima me je Allah poslao je poput obilne kiše koja natapa zemlju; tlo koje je čisto, upija kišnicu pa iz njega raste svakojako mnogo bilje i svježa trava. Čvrsto tlo, a u drugoj predaji: tlo koje ne probija voda, zadržava kišnicu koju Allah džellešanuhu dariva na korištenje ljudima, da je piju, njome stoku napajaju i usjeve natapaju, a u drugoj predaji: i stado napasaju. Ima tla koje je ravno i glatko i koje niti zadržava kišnicu koja na njega pada niti, pomoću nje, iz njega biljke rastu.Prva dva primjera se odnose na onoga koji pravilno razumijeva Allahovu vjeru i koristi se onim sa čime me je Allah poslao: on je (Uputu) upoznaje i drugoga poučava. Treći primjer se odnosi na onoga kome to ništa ne znači, koji neće da prihvati Allahovu uputu koju sam kao poslanik donio. (Buharija, Muslim i Nesai)
- bu Musa el-Eš’ari, radijallahu anhu, također prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme: Svaki je musliman dužan davati sadaku, a u jednoj nešto široj predaji stoji: svakog dana. A ako neko nije u mogućnosti? – upitaše (prisutni) Allahova Poslanika. Radiće, pa će tako koristiti sebi i moći će podijeliti sadaku. Ako ni to ne mogne? – ponovo će oni. Pomagaće potrebnima pomoći i nemoćnim. Ako ni to ne bude mogao? Onda neka čini ono što je dobro, a u drugoj predaji: neka naređuje da se čini ono što je dobro i što šeriat smatra dobrim, a od zla neka se susteže! U jednoj drugoj predaji stoji: a šta ako ni to ne mogne? eka,izbjegava ono što je zlo, pa će mu se to računati kao sadaka – reče Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme. (Buharija, Muslim i Nesai)
- Nu’man ibn Bešir, radijallahu anhu, je rekao da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, izjavio: Halal (ono što je dozvoljeno) je jasno objašnjen i haram (ono što je zabranjeno) je jasno objašnjen. lzmeđu halala i harama ima sumnjivih poslova, pa ko ostavi ono što mu je sumnjivo kao grijeh, on će, dakako, ostaviti ono što je očit grijeh, a ko se usudi da uradi ono što mu je kao grijeh sumnjivo, postoji bojazan da učini i ono što je jasno kao grijeh. Grijesi su Allahov zabranjeni teren; ko napasa svoje stado okolo zabranjenog (pašnjaka), postoji vjerojatnoća da se ode u njega.
U drugoj predaji koju prenosi, takoder, Nu’man stoji: Halal je jasno objašnjen i haram je jasno objašnjen. lzmeđu njih ima sumnjivih stvari koje mnogi ne poznaju. Stoga, ko se čuva sumnjivih poslova, sačuvao je svoju vjeru i svoju čast, a ko čini sumnjive stvari, sličan je pastiru koji napasa stado okolo onoga što je zabranjeno, u koje mu stado može vrlo lahko upasti. Znajte! Svaki vladar ima svoja zabranjena područja, a Allahova zabranjena područja na Njegovoj zemlji su Njegove zabrane. Znajte! U čovječijem tijelu ima jedan organ koji, kada je zdrav, zdravo je i čitavo tijelo, a kada on oboli, bolesno je i čitavo tijelo! Taj organ je srce. (Buharija, Muslim i dr.)
- Džabir ibn Abdullah, radijallahu anhuma, prenosi riječi Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme: – Allah se smilovao čovjeku koji je velikodušan i kada prodaje i kada kupuje i kada dug vraća i kada ga potražuje. (Buharija, Tirmizi i Ibn Madždže)
- Enes ibn Malik, radijallahu anhu, prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme: – Svaki musliman će imati sadaku ako zasadi voćku ili posije usjev, pa od toga se budu hranile ptice ili čovjek ili životinje. (Buharija, Muslim i Termizi)
- Ebu Hurejreh, radijallahu anhu, kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Tri su vrste ljudi koje Allah neće ni pogledati na Sudnjem danu niti će ih očistiti od grijeha. Njima će pripasti bolna kazna: onaj koji pored puta ima vodu, pa je zabranjuje putniku – namjerniku, onaj koji se zakune vladaru na vjernost samo radi ovosvjetske dobiti, pa ako mu to vladar podari, zadovoljan je, a ako mu, pak, uskrati, ljut je na njega, i onaj koji se, prodajući svoju robu iza ikindije-namaza, zaklinje: Tako mi Jedinoga Boga, meni su drugi više davali, pa mu mušterija povjeruje, a u drugoj predaji stoji: pa mu povjeruje i kupi je od njega, a njemu za nju – ne bude toliko davano. Zatim je (Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme) proučio Allahove riječi (iz poglavlja Ali Imran«): »Oni koji obavezu svoju prema Allahu i zakletve svoje zamjenjuju nečim što malo vrijedi – na onom svijetu nikakva dobra neće imati, Allah ih neće ni osloviti, niti će ih očistiti – njih bolna patnja čeka. (Buharija, Muslim, Ebu Davud, Tirmizi i Nesai)
- Čovjeku koji putujući jako ožedni pa, došavši do bunara, spusti se i napije vode i potom izađe i gle pas dahćući i isplažena jezika grize zemlju od silne žeđi, pa čovjek pomisli u sebi: snašlo ga je zaista isto što je i mene bilo, pa napuni svoju papuču vodom i držeći je ustima izađe iz bunara i napoji psa, tom čovjeku Allah zahvali i oprosti. Zar ćemo i u pogledu životinja imati nagradu? – upitaše prisutni. Za sve što ima dušu bićete nagrađeni – odgovori Poslanik. (Buharija i Muslim)
- Abdullah ibn Omer, radijallahu anhuma, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Žena koja zatvori mačku pa ugine od gladi, biće kažnjena Džehenemom. A u drugoj predaji stoji: »Žena će biti bačena u Džehenem ako sveže mačku a ne bude je hranila niti pustila da se hrani zemaljskim gmizavcima.« (Buharija i Muslim)
- Ebu Hurejreh, radijallahu anhu, prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme: Ko uzme tuđu imovinu s namjerom da (dug) vrati, Allah će mu pomoći da to učini, a ko je uzme s namjerom da je upropasti (ne vrati), Allah će njega propast učiniti. (Buharija, Ibn Madždže i dr.)
- Ebu Hurejreh, radijallahu anhu, prenosi, također da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, izjavio: Ako imućni odugovlači sa davanjem onoga što je dužan dati, to je nasilje. Kada neko od vas bude upućen na imućnog neka to prihvati. (Buharija, Muslim, Nesai i Ibn Madždže)
- Abdullah ibn Omer, radijallahu anhuma, kaže: Čuo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve seleme, kako je rekao: Svi ste vi pastiri i svi ćete biti pitani za svoje stado: vladar je pastir i biće pitan za svoje stado; žena je pastirica u kući svoga muža i biće pitana za svoje stado; sluga je pastir u imovini svoga gospodara i biće pitan za svoje stado. (Mislim da je još rekao): Čovjek je pastir u imovini svoga oca i biće pitan za svoje stado. Svi ste vi pastiri i svi ste odgovorni za svoje stado. (Buharija, Muslim i Tirmizi)
- Abdullah ibn Omer, radijallahu anhu, kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Musliman je muslimanu brat: ne smije mu nasilje učiniti, niti ga na cjedilu ostaviti. Allah će pomoći onome ko bude bio u pomoći svome bratu. Onome ko bude olakšao muslimanu kakvu tegobu, Allah će olakšati tegobu na Sudnjem danu. (Buharija, Muslim, Ebu Davud, Nesai i Tirmizi)
- Enes ibn Malik, radijallahu anhu, kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, izjavio: Pomozi svome bratu, bio on silnik ili trpio nasilje! Kako da pomognemo silniku?! – začuđeno će prisutni. Sprečavaj ga i odbijaj da ne čini nasilje – reče Poslanik.(Buharija, Muslim i Tirmizi)
- Ebu Musa el-Eš’ari, radijallahu anhu, prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme: Mu’min (vjernik) je povezan s mu’minom poput građevine čiji su elementi jedan s drugim čvrsto spojeni. (Buharija, Muslim i Tirmizi)
- Abdullah ibn Abbas, radijallahu anhuma, pripovijeda da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, šaljući Muaza (ibn Džebela) u Jemen, rekao mu: uvaj se kletve onoga koji trpi nasilje, jer između nje i Allaha nema nikakve prepreke! (Buharija i Muslim)
- Aiša, radijellahu anha, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko nepravedno prisvoji koliko jedan pedalj zemlje, biće mu stavljena omča oko vrata od sedam Zemalja (na Sudnjem danu). (Buharija i Muslim)
- Ummu Selema, supruga Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, pripovijeda: »Jednom je (Vjerovjesnik) čuo prepirku na vratima svoje odaje, pa je izašao i rekao: – Ja sam čovjek i meni dolaze ljudi da im presudim u njihovim sporovima. Vi ste neki rječitiji od drugih, pa ja pomislim da istinu govorite i tako presudim u vašu korist. Ako ja presudim u nečiju korist na štetu drugog muslimana, to će mu biti glavnja džehennemske vatre, pa neka je, ako želi uzme ili ostavi.« (Buharija, Muslim i Ebu Davud)
- Ebu Seid el Hudri, radijallahu anhu, prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, slijedeće: – Čuvajte se sjedenja po putevima! (u drugoj predaji stoji) pokraj puteva. Mi to moramo, jer se tu sastajemo i razgovaramo – rekoše prisutni. ko već hoćete da se tamo sastajete, onda se odužite prema putevima, tj. dajte im ono što im pripada! – dodade Poslanik. A kakva su to prava puta? – priupitaše oni. Oboriti poglede, nikoga ne uznemiravat, odvratiti na pozdrav – selam i tražiti da se čini dobro a izbjegava zlo – reče Poslanik. (Buharija,Muslim i Ebu Davud)
- Ma’ rur ibn Suvjed kaže: »Vidio sam Ebu Zerra el-Gifarija, radijallahu anhu, na kome je bila ista odjeća kao na njegovom momku. Kada sam ga zato upitao, odgovorio mi je: Ja sam se jednom posvađao s jednom čovjekom koji se potužio Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve selleme, na mene, pa mi je (Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme) rekao: Zar si mu prigovorio zbog njegove majke. Ti si zaista čovjek koji u sebi ima nešto iz džahillijeta (predislamskog perioda). Uistinu su vaše sluge vaša braća koju vam je Allah dao u vlasništvo. Pa ko bude imao u svojoj vlasti slugu, neka ga hrani čime se i on hrani i oblači u ono što i on oblači. I nemojte ih opterećivati onim što će ih savladati. A ako to ipak učinite, onda im pomozite u tome. (Buharija i Muslim)
- bu Bekr, radijallahu anhu, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Hoćete li da vam kažem šta spada u najveće grijehe? – ovo pitanje ponovio je tri puta. Hoćemo, Allahov Poslaniče, rekoše prisutni. Allahu pripisivati druga, biti neposlušan roditeljima, i – pa je Allahov Poslanik sjeo, nakon što je bio naslonjen i rekao – lažno govoriti i svjedočiti. (Ebu Bekr kaže da je Poslanik ponavljeo ovo toliko dugo da smo pomislili: da hoće prestati!) (Buharija, Muslim, Tirmizi i Nesai)
- bdullah ibn Mes’ud, radijallahu anhu, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, izjavio: Ko pribjegne krivokletstvu (u drugoj predaji: ko se lažno zakune) da bi time prisvojio od imovine drugog muslimana, susrešće Allaha koji će biti ljut na njega. (A u drugoj predaji: Neka sebi pripremi mjesto u Džehenemu!). Kao potvrda tome su Allahove riječi (iz poglavlja Ali Imran«): »Oni koji obavezu svoju prema Allahu i zakletve svoje zamjenjuju nečim što malo vrijedi… (do kraja 77. ajeta spomenutog poglavlja). Tada je ušao El-Eš’as ibn Kajs i rekao: »O čemu vam je to govorio Ebu Abdurrahman?« O tome i tome – odgovorili su prisutni. U povodu mene je objavljeno gornje aje. Ja sam imao bunar na zemljištu svoga amidžića. Kada mi je to osporio, otišao sam s njim Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, koji je rekao: Daj jasan dokaz ili neka se on zakune! (U drugoj predaji: Rekao mi je (Poslanik): »Daj svjedoke!« »Nemam svjedoka« – rekoh ja. »Onda njegova zakletva« – reče Poslanik. »Dakle, on će se zakleti i otići će moja imovina« – dodadoh ja. Tada Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, reče: Ko se krivo zakune za nešto svjesno lažući… (gornji hadis).(Buharija, Muslim, Ebu Davud, Tirmizi, Nesai i drugi u sličnim verzijama)
- a’d ibn Vekkas, radijallahu anhu, pripovijeda: «Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je došao da me obiđe u Meki, a Sa’d preziraše da ga smrt zateče u mjestu iz koga je morao seobu učiniti. Tom prilikom mi je rekao: Neka se Allah smiluje Ibn Afrau! Allahov Poslaniče, – rekao sam tada – ja želim oporuku učiniti svu svoju imovinu. – Ne! – reče Allahov Poslanik. – Onda polovicu! – rekoh ja. Ne! – ponovo će on. Onda trećinu – učinih ja. Trećina može, iako je i trećina mnogo. Jer da ostaviš iza sebe imućne potomke, bolje je nego da ih ostaviš na teret drugima i da pružajući ruke traže od svijeta. Koliko god ti podijelio, to je sadaka, pa čak i zalogaj koji pružiš svojoj supruzi. I neka ti Allah da pa da ozdraviš i budeš od koristi ljudima a od štete neprijateljima! Sa’d je u vrijeme spomenute bolesti imao samo jednu kćerku. (Buharija, Muslim, Ebu Davud, Tirmizi, Nesai i dr.)
- Ebu Hurejreh, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Čuvajte se sedam stvari koje upropaštavaju onoga ko ih čini: širka (pripisivanje Allahu druga), sihra, ubijanja na pravdi Boga, kamate, imetka jetima (siročeta), bježanja sa bojnog polja i potvore za blud pobožne i čestite vjernice. (Buharija, Muslim, Ebu Davud i Nesai)
- Amir ibn Ebi Musa prenosi od svoga oca slijedeće: »Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, poslao njega i Muaza ibn Džebela u Jemen, rekao im je: – Olakšavajte, a ne otežavajte! Obradujte a ne rastjerujte! Budite poslušni jedan drugom i nemojte se međusobno razilaziti! (Buharija)
- Ebu Mussa el-Eš’ari, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Gladnog nahranite, bolesnog obiđite i zarobljenog oslobodite! (Buharija)
- Aiša, radijallahu anha, pripovijeda: »Čula sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, gdje kaže: Duše su poput skupine: one koje se međusobno upoznaju, zbliže se, a one koje se ne poznaju, međusobno se raziđu.« (Buharija i Muslim)
- Ebu Hurejreh, radijallahu anhu, prenosi da je čuo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kada je rekao: Ko želi da mu se poveća nafaka (opskrba) i produži život (ili sačuva uspomenu na sebe), neka održava rodbinske veze. (Buharija i Muslim) Tirmizi ovaj hadis prenosi u slijedećoj verziji: Uistinu obilaženje rodbine (održavanje rodbinskih veza) rađa ljubav u porodici, povećava imetak i produžava život.
- Ebu Šurejh kaže da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:- Tako mi Allaha, nije vjernik, tako mi Allaha, nije vjernik, tako mi Allaha, nije vjernik!- Ko to, Allahov Poslaniče? – upitaše prisutni. Onaj od čijeg zla nije siguran njegov susjed – reče Poslanik. (Buharija, Muslim, Ahmed i dr.)
- Ebu Hurejreh, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka počasti svoga gosta. Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka čini dobro susjedu. Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka govori ono što je dobro, ili neka šuti. (Buharija, Muslim i Ibn Madže)
- Ebu Hurejreh, radijallahu anhu, prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, slijedeće: Ko nema samilosti neće se ni prema njemu milostiv biti! (Buharija) (Ovaj hadis prenose još Muslim, Ebu Davud i Tirmizi u sličnim verzijama)
- Adijj ibn Hatim pripovijeda: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, spomenuo je Džehennem, zatražio utočište od njega u Allaha i svoje lice okrenuo (u stranu). Potom je ponovo spomenuo Džehennem, zatražio utočište od njega u Allaha i svoje lice okrenuo (u stranu). – Šu’be kaže da je to zasigurno dva puta učinio – a potom rekao: – Čuvajte se od Džehennema, pa makar podijelili polovicu hurme! A ako ni to ne budete mogli, onda tako što ćete reći lijepu riječ! (Buharija i Muslim)
- Abdullah ibn Amr kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Najbolji među vama su oni koji su najljepšeg morala! – u drugoj predaji: Među najbolje spadaju oni koji su najljepšeg morala. (Buharija)
- Aiša, radijallahu anha, kaže da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Najgori ljudi kod Allaha na Sudnjem danu biće oni koje je svijet napuštao i izbjegavao bojeći se njihovog zla. (Buharija, Muslim, Ebu Davud i Tirmizi)
- Huzejfeh kaže: »Čuo sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, gdje kaže: U Džennet neće ući prenosilac tuđih riječi (u cilju sijanja smutnje). (Buharija, Muslim, Ebu Davud, Tirmizi i Nesai)
- Ebu Hurejreh, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kod Allaha na Sudnjem danu će biti najgori čovjek licemjer, koji je jednima govorio jedno a drugima drugo. (Buharija, Muslim i Ebu Davud)
- Ebu Hurejreh, radijallahu anhu, kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Čuvajte se sumnjičenja, jer je sumnjičenje najveća laž. Nemojte jedan drugog uhoditi, niti prisluškivati. Nemojte jedan drugom zavidjeti niti se međusobno mrziti, niti jedan drugom leđa okretati. Budite Allahovi robovi – braća, kao što vam je Allah naredio. Musliman je brat muslimanu: ne smije mu nasilje učiniti, poniziti ga i omalovažiti. Dosta je čovjeku zla da svoga brata muslimana zamrzi. Sve što pripada jednom muslimanu sveto je (zabranjeno je) drugom muslimanu: njegova imovina, život i čast. Allah uistinu ne gleda u vaša tjelesa i likove, nego gleda u vaša srca i djela vaša. Ovdje je takvaluk (potpuna predanost Allahu) – ove riječi je ponovio tri puta i pokazao na svoja prsa. (Buharija i Muslim)
- Ebu Hurejreh, radijallahu anhu, kaže da je čuo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kada je rekao: Svima mojim sljedbenicima biće oprošteno osim onima koji javno griješe. Zaista je jedna vrsta lakoumnosti da čovjek griješi noću (kada ga drugi ne vide), pa kada osvane otkriva ono što mu je Allah pokrio, i govori: »Noćas sam uradio to i to.« Zanoćio je i njegov Gospodar ga je sakrio, a kada je osvanuo, otkrio je ono što mu je Allah bio pokrio. (Buharija i Muslim)
- Abdullah ibn Mes’ud prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, slijedeće riječi: Budite iskreni, jer iskrenost vodi dobru, a dobro uistinu vodi u Džennet. Sve dok je čovjek iskren i teži iskrenosti, biće upisan kod Allaha kao iskren. Čuvajte se laži, jer laž vodi u griješenje, a grijeh uistinu odvodi u Džehennem. Sve dok čovjek laže i teži laži, biće upisan kod Allaha kao lažov. (Buharija, Muslim, Ebud Davud i Tirmizi)
- Ebu Hurejreh, radijallahu anhu, kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, izjavio: – Nije junak onaj koji je nepobjediv u hrvanju, nego je junak onaj ko sebe savlada u srdžbi. (Buharija, Muslim i Ebu Davud)
- Imran ibn Husajn kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Stid samo dobro donosi. (Buharija, Muslim i Ahmed)
- Ebu Mes’ud prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kazao: Od učenja ranijih (prvih) vjerovjesnika svijet još pamti izreku: «Ako se ne stidiš, radi šta hoćeš!» (Buharija, Ebu Davud i Ibn Madždže)
- Ebu Hurejreh, radijallahu anhu, prenosi Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve selleme, riječi: Nije bogatstvo u velikom imetku, nego je bogatstvo ako je duša bogata. (Buharija, Muslim i dr.)
- Aiša, radijallahu anha, je govorila da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Neka vaši poslovi budu ispravni i umjereni, jer nikoga neće njegovo djelo uvesti u Džennet. – Je li ni tebe, Allahov Poslaniče? – upitaše prisutni. Ni mene – odgovori Poslanik – osim ako mi se Allah ne smiluje. Znajte da je Allahu najdraže ono djelo u kojem čovjek ustraje, makar ono i neznatno bilo. (Buharija, Muslim i Nesai)
- Muaz ibn Džebel, radijallahu anhu, pripovijeda: »Dok sam jedanput jahao iza Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, a dijelio nas je samo naslonjač na sedlu, on me zovnuo: O Muazu! Odazivam ti se, Allahov Poslaniče i pokoravam – rekoh ja. On mi više ništa ne reče i mi putovasmo jedan čas. Onda me ponovo zovnu: – O Muazu! Odazivam ti se, Allahov Poslaniče, i pokoravam – odgovorih mu ja. On opet ništa ne reče, nego putovasmo još jedan čas. Tada me on zovnu po treći put: – O Muazu, sine Džebelov! – Odazivam ti se, Allahov Poslaniče, i pokoravam – rekoh ja. Znaš li ti šta su Allahovi robovi dužni prema Allahu? – upita on. To najbolje zna Allah i Njegov Poslanik – odgovorih ja. Allahovi robovi su dužni prema Allahu: da Mu istinski robuju i ni u čemu mu širk ne čine! – reče on. Zatim smo putovali još jedan čas, pa on viknu: O Muazu, sine Džebelov! Odazivam ti se, Allahov Poslaniče, i pokoravam – rekoh ja ponovo. A znaš li ti koje je njihovo pravo kod Allaha ako Mu budu istinski robovali? To najbolje zna Allah i Njegov Poslanik – odgovorih mu ja. Njihovo pravo kod Allaha jest da ih ne kazni – reče Poslanik. (Buharija, Muslim, Ahmed i dr.)
Aiša, radijallahu anha, prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme: Ko se zavjetuje da će biti poslušan i pokoran Allahu, neka to izvrši! Ko se, pak, zavjetuje das će Mu griješiti, neka prekrši to obećanje, tj. neka ne griješi! (Buharija, Ebu Davud, Tirmizi, Nesai i Ibn Madždže)
- Aiša, radijallahu anha, kaže: »Kad god je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, bio u mogućnosti da bira između dvoga, izabrao bi ono što je lakše, samo ako to nije bio grijeh, jer kad god se radilo o grijehu, on je bio daleko od njega. I Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, nikada se nije svetio, nije kažnjavao ako se radilo o njemu osobno. Kažnjavao je samo onda kada bi se prekršila neka Allahova odredba.« (Buharija i Muslim)
- Aiša, radijallahu anha, kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Allahu je najmrži onaj čovjek koji, svađajući se, prelazi svaku granicu. (Buharija i Muslim)
- Ebu Musa el-Eš´ari prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme: Mu’min (vjernik) koji uči Kur’an sličan je limunu koji je lijepog mirisa i okusa. Mu’min koji ne uči Kur’an je poput hurme koja nema mirisa ali joj je okus sladak. Griješnik (a u drugoj predaji: licemjer) koji uči Kur’an je sličan bosiljku koji ima lijep miris, a okus mu je gorak. Griješnik, odnosno licemjer koji ne uči Kur’an sličan je gorkoj tikvici čiji je okus gorak a nema ni mirisa. U jednoj drugoj predaji stoji ovako: Vjernik koji uči Kur’an i radi po Kur’anu… i vjernik koji ne uči…(Buharija, Muslim, Ebu Davud, Tirmizi i Nesai)
- Ebu Hurejreh, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Dvije izreke su lahke na jeziku, teške na mizan-tereziji (na Sudnjem danu), i drage Milostivom (Allahu): »Subhanellahi ve bi hamdihi, subhanellahil-azim«, (Veličam te, Bože, zahvaljujući Ti, veličam te, Bože veliki). (Buharija, Muslim, Tirmizi, Nesai i lbn Madždže)
- Ukbeh ibn Amir, radijallahu anhu, kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko vidi neku sramotu pa je sakrije, kao da je spasio živo zakopano žensko dijete. (Neki predislamski Arapi su zakopavati živu žensku djecu kada se rode). (Ebu Davud i Nesai)
- Ebu Hurejreh, radijallahu anhu, kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko poziva na pravi put imaće nagradu koliko i svi oni koji su ga slijedili a da im se pritom neće umanjiti nijedan dio njihove nagrade. A ko poziva na stranputicu, imaće grijeha koliko i svi oni koji su ga slijedili a da im se neće ništa umanjiti od njihovih grijeha. (Muslim, Malik, Ebu Davud i Tirmizi)
- Abdullah ibn Mes’ud, radijallahu anhu, kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kazao: Nije vjernik onaj koji drugoga napada i vrijeđa, proklinje, nepristojno se izražava i koji je bestidan. (Tirmizija, Hakim)
- Šeddad ibn Evs, radijallahu anhu, kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Pametan je onaj koji sam sa sobom sviđa račun (kroti svoju strast) i radi za život poslije smrti, a slabić je onaj koji se preda strastima nadajući se da će mu Allah želje ispuniti. (Tirmizija, Ahmed, Hakim i Ibn Madždže)
- Ebu Hurejreh, radijallahu anhu, prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, da je rekao: Savjetnik mora biti povjerljiva osoba. (Tirmizi, Ebu Davud)
- Ebu Hurejreh, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Jak i čvrst mu’min (vjernik) je draži Allahu od slabašnog mu’mina, iako su obojica u osnovi dobri. Teži za onim što će ti koristiti i od Allaha traži pomoć, a nemoj se pokazivati slabićem. Ako te zadesi kakva nesreća ne reci: Da sam uradio ovako, bilo bi tako i tako, nego reci: Tako je Allah odredio. Jer ono što Allah hoće, to i čini. Riječi: »da sam« otvaraju posao šejtanu. (Muslim)
- Ebu Hurejreh, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Gledajte onoga koji je siromašniji od vas, a ne onoga koji je od vas imućniji. To će vam biti bolje kako ne biste omalovažavali Allahove blagodati koje vam je podario. (Muslim) U predaji koju bilježi Buharija se kaže: Kada neko od vas gleda na onoga koji je iznad njega po imetku i izgledu, neka pogleda i onoga koji je iza njega u spomenutim blagodatima.
- Enes ibn Malik, radijallahu anhu, pripovijeda: »Došla trojica (ashaba) jednoj od supruga Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, raspitujući se o njegovom ibadetu. Pošto su o tome bili obaviješteni, učinilo im se da je to malo ibadeta, pa su to popratili riječima: A gdje smo mi u odnosu na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, a njemu je Allah oprostio sve grijehe. Tada jedan od njih reče: Ja stalno noću klanjam! Drugi reče: – – Ja stalno postim i nikada ne mrsim. Treći dodade:- Ja izbjegavam žene i neću se nikada oženiti. Sve je to saznao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, i zahvalivši Allahu, nastavio: Šta misle ljudi koji kažu to i to, jer ja, Allaha mi, najviše se od svih vas bojim Allaha i najpredaniji sam Mu, ali ja i postim i mrsim (jedem), i klanjam i spavam i ženim se. Ovo je moj sunnet, a ko izbjegava moj sunnet, nije moj. (Buharija i dr.)
- Ebu Musa el-Eš’ari, radijallahu anhu, kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Čuvajte Kur’an stalno ga učeći jer u protivnom, tako mi Allaha, on brže iščezava nego deva koju je potrebno stalno držati ukoljenčenu iz straha da se ne izgubi. (Buharija i Muslim)
- Ebu Bekreh, radijallahu anhu, kaže da je čuo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kada je rekao: – Neka nipošto sudija ne izriče presudu – a u drugoj verziji: Neka niko ne presuđuje između dvojice – kada je ljut (u srdžbi). (Grupa muhadisa – džema-a)
- Ebu Hurejreh, radijallahu anhu, kaže da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: – Ostavite me na miru kada ja vas ne diram. Znajte, da su narodi prije vas propadali zbog mnogih zapitkivanja i neposlušnosti prema svojim vjerovjesnicima. Stoga, kada vam nešto zabranim, klonite se toga, a kada vam, opet, nešto naredim, radite to u granicama svojih mogućnosti. (Buharija i Muslim)
- Ebu Hurejreh, radijallahu anhu, kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko bude imao pri sebi neku nepravdu koju je učinio svome bratu, neka se s njim izmiri (i halala zatraži) prije nego li dođe na Sudnji dan kada neće biti ni dinara niti dirhema, nego će se dugovanja podmirivati dobrim djelima. A ko ne bude imao dobrih djela, njemu će se natovariti grijesi onoga kome je učinio nepravdu. (Buharija)
- Ebu Seid el-Hudri, radijallahu anhu, prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, slijedeće: Svaki poslanik koga je Allah poslao ili namjesnik koga je namjesnikom učinio, imao je svoje dvije skupine: jedna mu je pomagala u traženju da se čine dobra i podsticala ga na to, a druga mu je tražila zlo i podsticala ga na to. Sačuvan od grijeha je samo onaj bio koga je Allah sačuvao. (Buharija)
- Ebu Hurejreh, radijallahu anhu, prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme: Sedam vrsta ljudi će Allah staviti pod Svoj hlad onoga Dana kada drugoga hlada osim Allahova neće biti: pravedna vladara, mladića koji je odrastao u ibadetu i pokornosti Allahu, čovjeka koji spominje Allaha u samoći pa zaplače, čovjeka čije je srce vezano za džamiju, dvojicu prijatelja koji su se u ime Allaha zavoljeli i ostali takvi sve do smrti, čovjeka koga pokuša zavesti ugledna i lijepa žena pa joj on odgovori: Ja se Allaha bojim, i – čovjeka koji dijeli sadaku tajno, tako da mu ne zna ljevica šta čini desnica. (Buharija i Muslim)
