U petak, 11. jula 2025. godine, u popodnevnim satima ispred Brandenburške kapije u Berlinu te u večernjem terminu u Berlinskom parlamentu je održana komemoracija žrtvama genocida u BiH.
Ove godine navršilo se trideset godina od najstrašnijeg ratnog zločina počinjenog tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu – genocida nad nedužnim ljudima u Srebrenici, koja je 1995. godine bila sigurnosna zona Ujedinjenih nacija. Sudskim presudama ovaj najteži zločin i kršenje običaja rata ovjekovječeni su kao civilizacijski lom modernog doba, u kojem su Međunarodna zajednica i svjetski moćnici dopustili da se nad nevinim civilima izvrši ovaj oblik ljudske zlobe.
Nakon tri decenije, važno je da Srebrenica ostane u kolektivnoj svijesti naroda i cijelog svijeta – kao opomena i obaveza da se budno motri i odlučno spriječi svako masovno ubijanje nedužnih ljudi. Kako je 2024. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila Rezoluciju o sjećanju na genocid u Srebrenici, Berlinski senat je, zajedno s udruženjem Srebrenica Awareness Network e.V. (SAN e.V.), priredio komemorativni skup u Berlinu, u svečanoj sali Berlinskog parlamenta – Abgeordnetenhaus, kao svojevrsnu početnu inicijativu za razvoj kulture sjećanja u migrantskom društvu.
Ovom skupu, održanom 11. jula 2025. godine, prethodilo je naše okupljanje sa SAN e.V. i Društvom za ugrožene narode ispred Brandenburške kapije, gdje smo na mirnoj počasnoj straži ukazali na planetarni zločin iz 1995. godine.
Na glavnom komemorativnom skupu prisutnima se obratila senatorica Kiziltepe iz Berlinskog senata, koja je, pozdravljajući okupljene, naglasila izuzetnu važnost sjećanja na zločine iz prošlosti – upravo zbog onih koji su, kao žrtve srebreničkog genocida, pronašli novi život u Berlinu i svoje traumatično iskustvo utkali u berlinsku kulturu sjećanja.
Ambasada Bosne i Hercegovine u Berlinu i Nj.E. ambasador naše domovine, Damir Arnaut, također su podržali skup i bili dio manifestacije, na kojoj se ambasador i lično obratio. Svojim potresnim svjedočenjima, sada odrasla djeca preživjelih govorila su o strahotama genocida, ali prije svega o svojim najmilijima – ubijenim očevima, braći i majkama, koji su svojim odlaskom ostavili neizbrisiv trag u životima svojih porodica.
Političko i historijsko sagledavanje događaja dali su dr. Funke i dr. Softić, pruživši iscrpan prikaz okolnosti koje su prethodile samom genocidu, kao i tragičnih posljedica neadekvatne, ali moguće intervencije Međunarodne zajednice.
Tužni skup pratio je muzički program umjetnice Berbo i njenog benda, a na samom kraju organizatori su se zahvalili učesnicima i istakli važnost ovog tužnog 30. jubileja, te podrške Berlinskog senata ovoj inicijativi.
IKB kao zajednica, zajedno s našim predsjednikom, igrali smo jednu od ključnih uloga u realizaciji ove komemorativne inicijative. Naš potpredsjednik Damir K., svojim svjedočenjem i ličnim porodičnim iskustvom gubitka najbližih u srebreničkom genocidu, na najbolji način približio je univerzalni osjećaj „napuštenosti“ i duboki uticaj tragedije na pojedinca.
Zahvaljujemo se svima koji su bili dio ove komemoracije i sa IKB-om i ostalim organizatorima u Berlinu obilježili 30. godišnjicu od genocida nad nedužnim civilima zaštićene UN zone Srebrenica.
