Postupci koji će nam pomoći zadobiti Allahovu naklonost:

Kudsi hadis kao interesantna pojava unutar hadisa, u sebi sadrži narocito odlicje svetosti, jer na kraju potice od Uzvišenog Allaha, zbog cega se i naziva kudsi – sveti, ilahi – Božiji i rabbani – Gospodarov. Sve što je rekao Allahov Poslanik s.a.v.s., istina je, ali sva istina nije ogranicena i sadržana samo u njegovim izrekama i poukama. Tvrdnju da i Kur'an i hadisi imaju status Objave, naglašenu u ajetu iz sure Nedžm 3-4, gdje Allah s.v.t.

El-'ilm (znanje)

Dokaz za ovo su Allahove rijeci u Kur'anu: 'Zato znaj 'La ilahe illAllah' (znaj da nema drugog boga osim Allaha)'

El-jekin (čvrsto ubjedenje)

Dokaz za ovo su Allahove rijeci u Kur'anu: 'Pravi vjernici su samo oni koji u Allaha i Poslanika Njegovog vjeruju, i poslije više ne sumnjaju, i bore se na Allahovom putu imecima svojim i životima svojim. Oni su iskreni!'

El-ihlas (iskrenost)

Dokaz za ovo je u dva Allahova govora u Kur'anu:

Vlastito Božije ime je Allah. Ono označava Stvoritelja svega što postoji. Ono je u Kur'anu spomenuto 2698 puta.
Pored ovog imena, koje se najčešće spominje, postoje i druga Allahova lijepa imena - El-esmau-l husna, o čemu Kur'an a.š. kaže:

'Allah ima svoja lijepa imena, pa Ga po njima zovite' (El-Earaf, 180).

Muhammed a.s. kaže: 'Allah dž.š. ima 99 imena i ko ih 'dostigne' ući će u Džennet'.

Mjesec Kur'ana je ramazan.
Noć u kojoj je počelo objavljivanje Kur'ana je 'Lejletul kadr'.
Noć Kadr je skrivena u neparnim noćima zadnje trećine ramazana.
Ta noć je vrijednija od hiljadu mjeseci!

Kur'an ima 114 sura ili poglavlja.
Kur'an ima 6236 ajeta.
Kur'an ima 77845 riječi.
Kur'an ima 30 džuzeva ili dijelova. Svaki džuz ima po 20 stranica.
Kuran ima 60 hizbova.

U Kur'anu ima 14/15 ajeta poslije čijeg čitanja treba učiniti sedždu. U ovome se ulema razilazi.
U Kur'anu se spominju imena 25 poslanika.

U smrtnoj bolesti, dolazi melek Dzibril a.s., melek koji je bio zaduzen za dostavljanje objave Poslaniku a.s., pa Muhammed s.a.v.s. ga pita: "O, Dzibrilu, hoces li silaziti na Zemlju poslije moje smrti?" Znaci, Muhammed a.s. pita meleka koji je zaduzen za dostavljanje objave, da li se njegova misija na Zemlji zavrsava zavrsetkom objave, odnosno smrcu Poslanika s.a.w.s.. "Da", odgovori Dzibril. "Sici cu na Zemlju deset puta kako bi sa Zemlje podigao deset ukrasa."""Sta ces podici, Dzibrilu!"

Poslanik, s.a.v.s., je bio učitelj, opomenjivač, vojskovođa, državnik, ratnik...

Tradicionalno učenje dijeli život Poslanika Muhameda, s.a.v.s., na mekkanski i medinski period. Ovo je hronologično validno i predstavlja dva široka aspekta njegovog života, prije i poslije događaja Hidžre, preseljenja iz Mekke u Medinu. Događaj je od historijske važnosti, te označava početak islamskog kalendara.

Abdur-Rahman ibni Semure, r.a, je rekao:"Jednoga dana došao nam je Poslanik, s.a.v.s, i rekao: "Juče sam zaista u svom snu vidio čudo;

- Vidio sam čovjeka iz moga ummeta kako mu je došao melek smrti da bi mu uzeo dušu, pa je ispred njega stalo njegovo dobročinstvo prema roditeljima i odbilo meleka od njega.

- Zatim sam vidio čovjeka od moga ummeta kome je bio određen kaburski azab, nakon čega mu je došao njegov ABDEST, i spasio ga kaburskog azaba.

Ebu Hurejra r.a. kaže: ”Poslanik s.a.v.s. je rekao:”Allah kaže,” Ja sam prema svome robu onakav kakva su njegova očekivanja od Mene, i Ja sam s njim kada me se sjeti. Ako on Mene spomene u svom srcu, i Ja njega spomenem u Svom srcu; ako on Mene spomene u skupu, i Ja njega spomenem u boljem i plemenitijem skupu (tj, među Melekima). Ako se on približi Meni jedan pedalj, Ja se njemu približim za jedan lakat; ako se on približi Meni za jedan lakat, Ja se njemu približim za cijelu ruku; ako on hoda prema Meni, Ja trčim prema njemu.”

 "Zar čovjek misli da kosti njegove nećemo sakupiti? Hoćemo, Mi možemo stvoriti jagodice prsta njegovih, ponovo." (Sura El – Kijame 3–4)

Ako posmatrate neke dijelove kože, vidjećete grebene i brazde rezmještene po određenoj mustri. Te izbočine se pojave u 13 sedmici intrauterinog života na jagodicama prstiju, a kasnije se prošire cijelom volarnom površinom šake i stopala. One se nikada ne mijenjaju, osim što mogu vremenom postati izraženije. Izgled tih šara je genetski određen.