Poslanikova a.s. Džamija

Na mjestu gdje je otpočela gradnja džamije, nalazili su se grobovi mušrika-nevjernika. Bila je tu jedna rupčaga, nešto palmi i jedno stablo. Resulullah,a.s, naredi da se mezarluk prekopa, rupa zaravni, a palme i stablo posjeku. Zatim se odredi kibla, koja je bila određena prema Kudusu.

GRADNJA POSLANIKOVE, A.S, DŽAMIJE

Pogrešno se misli da je prva džamija koju je sagradio Muhammed a.s. bila ona u Medini. Naime, Allahov Poslanik s.a.v.s. je prvo stigao u predgrađe Medine po imenu Kuba i tu je ostao četiri dana. Stigao je u ponedjeljak, osmog rebiul-evvela, godine četrnaeste od poslanstva - ili prve godine hidžretske, ili 23. septembra, 622. god. po rođenju Isa a.s.

Za ta četiri dana je uspostavio zajedničko klanjanje namaza i napravili su manju džamiju za te i druge svrhe. To je prva džamija koju je gradio Muhammed a.s. sa ashabima. Allah spominje ovu džamiju riječima: „Džamija čiji su temelji, već od prvog dana, postavljeni na strahu od Allaha.” (Et-Tevbe, 108) Kuba džamija u današnjem izgledu može da primi oko 20.000 klanjača.

U petak ujutro je sa svojim daidžama i Ebu Bekrom r.a., kao i drugim ashabima koji su s njime krenuli iz Kuba’a krenuo ka Medini. Vrijeme džume namaza ih je zateklo na imanju porodice Salem b. Evfa te tu sjahaše i napraviše pauzu za klanjanje džume namaza. Bilo ih je stotinu ljudi. Od tog časnog trenutka na tom mjestu je također osnovan mesdžid koji se naziva Mesdžid Džume namaza ili Mesdžid Benu Salema. Ovaj mesdžid i danas postoji, nalazi se oko kilometar od Kuba’a i u njemu može stati oko 650 klanjača.

Nakon džume namaza, Allahov Poslanik a.s. je sa svojim pratiocima ušao u Medinu. Od tog dana ovaj grad koji se do tada zvao Jesrib, dobi ime Medina – Grad Allahovog Poslanika s.a.v.s. Bilo je to u petak 12. rebiul-evvela 1. godine hidžretske ili 27. septembra 622. godine po rođenju Isa a.s.

GRADNJA MESDŽIDA

Nakon što se je smjestio u kuću Ebu Ejjuba el-Ensarije r.a. prvi korak kojeg je učinio Resulullah, a.s, je gradnja Poslanikove džamije. Na mjestu gdje se bila zaustavila njegova deva, naredi da se gradi džamija. To zemljište je kupio od dvojice dječaka, jetima, u čijem vlasništvu je bilo. I sam je lično učestvovao u gradnji. Prenosio je ćerpič i kamenje govoreći stihove:

“Moj Allahu nema života doli život poslije smrti,

Molimo te, Ensarijama i Muhadžirima Ti oprosti."

A onda je nastavio:

“Ovakav radnik, a ne radnik hajberski,

ovakav je Rabbu našem, Rabbu najdraži."

Ovakvo njegovo bodrenje je davalo ashabima volju i elan za rad, pa jedan od njih zapjeva:

“Ako mi sjednemo, a naš Poslanik nastavi,

od nas bi to bilo, kao da smo blesavi."

Na mjestu gdje je otpočela gradnja džamije, nalazili su se grobovi mušrika-nevjernika. Bila je tu jedna rupčaga, nešto palmi i jedno stablo. Resulullah,a.s, naredi da se mezarluk prekopa, rupa zaravni, a palme i stablo posjeku. Zatim se odredi kibla, koja je bila određena prema Kudusu.

Temelji su bili od kamena, a zidovi od ćerpiča i gline. Krov je bio od palminih grana. Tlo džamije prekriše pijeskom i prostriješe hasure. Džamija je imala troja vrata. Dužina od kible do ulaznih vrata iznosila je sto aršina, a širina slična toj ili malo manja. Temelji su bili visoki tri aršina.

Uz džamiju sagradiše kuću koja se sastojala od nekoliko prostorija od kamena i maltera, a krov joj je bio od granja stabala. To su bile sobe za Poslanikove, a.s, žene. Nakon što se završi gradnja kuće, Resulullah, a.s, se preseli iz kuće Ebi Ejjuba u svoj novi dom.

FUNKCIONALNOST PRVE POSLANIKOVE A.S. DŽAMIJE

Mesdžid nije bilo mjesto samo za namaz. Bio je i škola u kojoj su muslimani saznavali Islam, proučavali ga i učili. To je bila i prva sudnica, tu su se okupljala različita plemena gdje su rješavali svoje sukobe, plemenske nesuglasice i netrpeljivost. Tu su se donosile odluke o obustavi plemenskih ratova.

Mesdžid je bio i vlada u kojoj su se donosile sve odluke od životnog interesa muslimana. Mesdžid je bio i zgrada Parlamenta, gdje su se održavale sjednice Šure-vijeća i donosile odluke. Naime, historiji je dobro poznat slučaj zasijedanja ovog svojevrsnog parlamenta u vrijeme h. Omera r.a. naime on kao halifa je bio pokrenuo inicijativu da se ženama ograniči davanje mehrova. I skup muslimana je o tome došao raspravljati.

Nakon Halifinog izlaganja, riječ je dobila jedna žena ashabijka, neka joj se Allah smiluje, i argumentovano pobila H. Omerove stavove. Nakon tog njenog izlaganja ovaj Parlament je donio jednoglasnu odluku da se mehrovi ne mogu ograničiti. Ostaje pitanje zašto današnje muslimanke nisu ravnopravne u glasanju, izborima i učešću u Parlamentima kao što su bile u prvo doba islama?

Uz sve ovo, mesdžid je bio prihvatilište mnoge sirotinje i muhadžira- izbjeglica, koji nisu imali svoje domove, ni imetka, ni rod, ni porod.

Gradnja Poslanikove a.s. džamije je početak razvijanja islamske arhitekture posebno a općenito gledajući i cijele islamske civilizacije.

PROŠIRENJA POSLANIKOVE A.S. DŽAMIJE

Prva Poslanikova a.s. džamija je bila kako smo spomenili veoma skromana građevina. Njene prvobitne dimenzije su bile 35 m sa 30 m. Ova džamija nije imala nikakvih ukrasnih detalja. Prvo proširenja Poslanikove a.s. džamije je bilo još u vrijeme Poslanika a.s. kada se je broj muslimana povećao i kada oni nisu mogli da stanu u staru džamiju. To je bilo 7 godine po Hidžri 626 god. Po rođenju Isa a.s.

Nove dimenzije Džamije su bile 50x40 metara. Nakon Poslanikove a.s. smrti a za vrijeme Ebu Bekra r.a. nije bilo nikakvih izmjena na Džamiji. U vrijeme h. Omera r.a. krov je bio dotrajao i on ga je promijenio i uredio tako da ne propušta kišu. Također je promijenio i potporne stubove. Za vrijeme Halife Osmana r.a. dogodilo se prvo veliko proširenje Džamije. To proširenje se datira u 29 h. God. Naime tada su zidovi i stubovi izidani od klesanog kamena iz obližnjih medinskih planina a krov je urađen od posebnog indijskog drveta i džamija je proširena.

I oko ovog proširenja se je bilo diglo mnogo prašine. U prvom Parlamentu muslimana je vladalo podvojenost oko ovog pitanja, i oko njega se dugo raspravljalo. Nakon tih rasprava h. Osmana r.a. je izašao pred ovaj Parlament i kazao: „O ljudi mnogo smo raspravljali o proširenju i uređenju Poslanikove džamije. Ja sam zaista čuo Allahova Poslanika a.s. da je rekao: „Ko sagradi džamiju (mesdžid) tražeći time Allahovo zadovoljstvo, Allah će takvom sagraditi kuću u Džennetu!” Nakon ovih riječi koje bilježi

Imam Buharija, ashabi su se usaglasili da se pristupi preuređenju i proširenju Džamije. 

Nakon ovoga proširenja značajna su i ona koja su uradili Turci Osmanlije i sadašnja kraljevska dinastija Sauda. 

GLAVNI PODACI O SADAŠNJOJ POSLANIKOVOJ A.S. DŽAMIJI

Sadašnja Poslanikova a.s. džamija može u normalnim uslovima primiti 650.000 klanjača, dok za vrijeme ramazana i hadža  broj klanjača za vrijeme jednog namaza prelazi i milion.

Džamija sa dvorištem zauzima površinu od 333.500 m². Ima deset minareta od kojih su šest velika po 104 m. Džamija ima 85 vrata koja su široka 3 a visoka 6 metra, 27 pokretnih kubbeta koja su teška po 80 tona, njihov prečnik je oko 18 metara; džamija se kontroliše sa 543 kamere; ozvučenje u Džamiji sačinjava 206 pojačala, svaki jačine po 600 vati i 3500 zvučnika. U Džamiji se nalaze i dvije velike biblioteke, institut za snimanje i produkciju Mesdžida, i brojne druge pomoćne službe. Također, Mesdžid ima i veliki parking koji se nalazi ispod zemlje i to na dva nivo, a na koji se može parkirati 4444 auta.