Bejtullah - Kaba

Iz historijata Ka'be
 
«Prva Kuća koja je postavljena ljudima je ona u Bekki (jedno od imena Mekke)», veli Kur'an, vezujući tako nastanak Ka'be za same početke ljudskog postojanja. Kur'an, međutim, izričito spominje gradnju (ili ponovnu gradnju?) Ka'be od strane Ibrahima a. s. i njegovog sina Ismaila a. s. Takođe spominje i druga imena Ka'be, kao što su El-mesdžidu-l-haram (zabranjeni, sveti, časni, nepovredivi mesdžid), El-Bejtu-l-'atik (Drevna Kuća) ili jednostavno El-Bejt (Kuća). Samo ime Ka'ba između ostalog znači i kocka i najbolje upućuje na njen izgled. Njene današnje dimenzije su 12 metara dužine, 10 metara širine i 16 metara visine. Mogu se, doduše, naći i druge dimenzije. Debljina zidova je čitav metar.

Unutrašnjost je viša za dva metra od vanjskog dijela u kome se vrši tavaf. Zidovi su od kamena obrađenog samo sa vanjske strane. Neko je prije pedesetak godina čak izbrojao da sa vanjske strane ima 1614 komada kamena. Naravno, povremeno se vidi samo dio zida, jer se Ka'ba tradicionalno prekriva crnim pokrivačem zvanim kisva, svake godine novim, koji se nekada dopremao čak iz Egipta, a danas se tka u samoj Mekki.

Pokušaj rušenja Ka'be

U doba neposredno pred rođenje Muhammeda a.s. kršćanski vladar Abesinije (današnje Etiopije) po imenu Ebreha zauzeo je Jemen i u tamošnjem gradu San'i sagradio veliku crkvu, kako bi privukao Arape kršćanstvu. Nakon što je neki beduin oskrnavio tu crkvu i izmakao nekažnjen, Ebreha pokreće osvetničku ekspediciju sa slonom na čelu sa ciljem da poruši Kabu. Iz kur'anskog poglavlja El-Fil znamo kako se neslavno završila ta ekspedicija. Ono što je manje poznato jeste da je te iste godine rođen i Muhammed a.s.

Obnova Ka'be u Poslanikovoj mladost

Iako se nalazi u području gdje vlada pustinjska klima sa vrlo rijetkim kišama, događalo se da bujica nakon obilnih padavina ošteti Kabu. To se dogodilo u Poslanikovo mladalačko doba. Postoji fotografija iz 1941. godine na kojoj se vide ljudi kako obilaze Kabu plivajući!

Iako je Kaba tada bila ispunjena sa preko 300 kipova, tadašnji stanovnici Mekke se prilikom rekonstrukcije odlučili da u nju ulažu samo halal zarađen novac. Pošto im je takvog novca ponestalo, smanjili su dimenzije, a u jednom dijelu zvanom Hidžr samo polukružnim niskim zidićem označili prvobitne. Velika pouka čak i od mušrika! Da li pazimo kakav novac ulažemo u naše džamije?!

Detalj sa postavljanjem El-Hadžerul-Esveda i arbitražom Muhammeda a.s. u tom slučaju je svima poznat.

Odustajanje od vračanja u prvobitno stanje

Nakon osvojenja Mekke i čišćenja Ka'be od kipova u njoj i oko nje, vjerovatno se od Poslanika očekivalo da Ka'bu vrati u prvobitne dimenzije. U jednom hadisu koji prenosi Buharija on iznosi svoja razmišljanja i strahovanja i veli hazreti Aiši: «Da tvoj narod nije donedavno bio u nevjerništvu i da imam dovoljno sredstava da je (Ka'bu) iznova sagradim, dodao bih joj sa strane Hidžra 5 aršina. Takođe bih napravio dvoja vrata, jedna na koja bi ljudi ulazili, a druga na koja bi izlazili.» Božiji poslanik se, dakle, boji kako će ljudi koji su do jučer bili nevjernici primiti rušenje Ka'be i njeno ponovno zidanje u prvobitnim dimenzijama, iako bi to bio logičan postupak! Zaista ovaj postupak Poslanika je za veliki ibret i pouku svima nama, a posebno onima koji pozivaju na put LAILAHE ILLELLAH.

Rušenja i rekonstrukcija Ka'be

U vremenima koja su slijedila nakon Poslanikovog a.s. bilo je «junaka.» U međusobnim sukobima muslimana Ka'ba je porušena 64. godine. Abdullah ibn Zubejr ju je ponovo izgradio u dimenzijama u kojima ju je sagradio Ibrahim a.s. Nakon 10 godina poznati tiranin Hadždžadž je po odobrenju tadašnjeg halife srušio njegov dodatak i vratio je u stanje nakon kurejšijske gradnje.

Kasnije je čuveni halifa Harun Er-Rešid želio da i on Ka'bi vrati dimenzije iz doba Ibrahima a.s., ali je na nagovor Imami Malika odustao, jer mu je ovaj rekao da bi stalno rušenje i građenje moglo biti doživljeno kao poigravanje sa Ka'bom. I 1039. hidžretske godine Ka'ba je ponovo djelimicno srušena bujicom koja je dosezala do polovice njene visine.

Obnovio ju je tadašnji sultan Murat (ne onaj sa Kosova!) I Hadžerul-esved, Crni kamen u uglu Ka'be od kojeg počinje tavaf je doživljavao brojna iskušenja. Zabilježeno je npr. da su ga pripadnici sekte Karamita izvadili, odnijeli i zadržali čak 20 godina! Najveću rekonstrukciju Ka'ba je doživjela 1996. godine. Od prvobitnog materijala ostalo je samo kamenje.

Ka'ba je, prema različitim podatcima, rekonstruisana izmedju 5 i 12 puta.Prema pričama nekih očevidaca, u unutrašnjosti Ka'be postoje dva, po nekima tri stuba, stolić za odlaganje mirisa i sl., dvije obješene svjetiljke, nema električnog svjetla, zidovi i pod su od mermera. Kao i sama Ka'ba, i cijeli kompleks oko nje je doživljavao brojne rekonstrukcije i proširenja u različitim vremenskim periodima.

Bejtullahov crn ogrtač

Spomenuli smo da je Kaba prekrivena crnim ogrtačem koji se naziva kisva. To je tradicija koja seže prije islama. Nakon osvojenja Mekke, Muhammed a. s. je zadržao postojeci ogrtač. Nakon što je on izgorio u požaru koji je izazvala neka žena koja je kadila Ka'bu, Poslanik je ogrnuo Ka'bu platnom iz Jemena. I halife su slijedili tu tradiciju.

Svake godine se u specijaliziranoj radionici proizvedu, velikim dijelom ručnim vezenjem i ukrašavanjem, dva ogrtača, jedan za postavljanje, drugi za rezervu. Izrađuju se od svile. U istoj radionici se izrađuju i unutrašnji zeleni prekrivač za Ka'bu i tamnocrveni za Poslanikovu sobu u Medini. Prekrivać Ka'be se sastoji od 41 dijela, svaki je dug 14 metara a širok 95 cm. Bogato izvezena zavjesa na vratima Ka'be duga je 6,5, a široka 3,5 metara. Novi prekrivač se na Ka'bu stavlja 9. zu-l-hidžeta, na Dan Arefata, uoči Kurban bajrama. Tom prilikom se Ka'ba pere i privremeno ogrće bijelim prekrivačem. Skinuti prekrivač se siječe na komade koji se dijele.

Ka'ba - Izvorište i centar

Sejjid Husein Nasr kaže o Ka'bi: «...Ka'ba je struktura kosmičkog pa čak i metakosmičkog značaja i značenja. Ona leži na osi koja sjedinjuje Nebo i Zemlju u islamskome kosmosu...Ona odražava kosmičku harmoniju. Njena četiri ugla pokazuju na četiri osnovna pravca koji predstavljaju četiri stuba tradicionalnog kosmosa... Zajednički namaz oko Ka'be je najočitiji znak savršenog potčinjavanja Božijoj volji, baš kao što obilaženje oko nje,tavaf, označava čovjekov povratak svojoj izvornoj rajskoj perfekciji...Njen crni pokrivač, kisva, simbol je crnine koja nije ništa drugo do li intenzitet svjetlosti, boja iza svih boja koja sadržava sve boje i sve oblike...Kao kocka, Ka'ba takođe simbolizira stabilnost i nepromjenjivost koji karakteriziraju sam islam, religiju utemeljenu na harmoniji, stabilnosti i nepromjenjivosti u svojoj najosnovnijoj biti, odatle je istina da islam može biti obnovljen ali ne i reformiran...

Doći Ka'bi, znači vratiti se svome izvorištu. Ona je centar islama kojem se svi muslimani okreću u propisanim namazima. Kao svim istinskim tradicionalnim civilizacijama, i islamom dominiraju dvije realnosti: Izvorišta i Centra, i ove dvije temeljne dimenzije islama su uprisutnjene u Ka'bi. Tokom svojega života, svejedno da li živi na vulkanskim vrhovima Jave ili pustinji Mauritanije, musliman je svjestan Ka'be kao tačke na zemlji koja ga povezuje sa njegovim izvorištem, izvorištem njegove vjere islama pa i samoga čovječanstva...Musliman stoga ima vezu sa Ka'bom koja je u isto vrijeme i statična i dinamična. Statična jer postoji stalna veza između svake tačke u islamskom kosmosu i Ka'be, a dinamična jer se prema Ka'bi putuje radi obavljanja hadždža...»