Dan Otvorenih džamija: „Njemačka i njeni muslimani, kulturološko obogaćenje ili stranci u svojoj zemlji“

U Njemačkoj se od 1997. godine 03. oktobar obilježava i kao „Dan otvorenih džamija“. Na državni praznik, ujedinjenja Njemačke, prilika je da se zainteresirani upoznaju sa radom obližnje džamije u svom kvartu, te da na taj način dođe do uspostave kontakata i boljeg razumijevanja, kao i naravno otklanjanja mogućih predrasuda.

U Berlinu je u ponedjeljak, 03. oktobra 2022. godine Islamski kulturni centar Bošnjaka (IKB-Berlin) u saradnji sa njemačkom Saveznom udrugom „Deutscher Kullturrat“ koja zastupa kulturološke institucije na najvišem državnom nivou, zatim sa Centralnim vijećem Muslimana u Njemačkoj i umjetnicima bosanskog porijekla, koji žive i rade u Berlinu, organizirao panel diskusiju na gore navedenu temu. Predsjednik IKB-Berlin, Meho Travljanin, u svom uvodnom obraćanju je pozdravio prisutne, te izložio uvod u temu diskusije, koja svakako zavrijeđuje, da se o njoj govori, tim više da su muslimani sve zastupljeniji  u svim sferama društvenog i javnog života Njemačke.

Olaf Zimmermann ispred Udruge je posebno nagalsio nužnost većeg prisustva muslimana u javnom životu, pa i u kulturi, kako bi i njihova zbilja i iskustvo bili dio cjelodruštvenog diskursa. Rasema Šantić je likovna umjetnica, koja godinama živi i radi u Berlinu, porijeklom iz Prijepolja, upoznala nas je sa svojim životopisom i iskustvom rada kao mlada nastavnica u Srebrenici, te kako to isto iskustvo rata, agresije i poratnog doba, djeluje na njeno umjetničko stvaralaštvo, koje iskazuje svojim slikama i time društvu oko sebe skreće pažnju na lično doživljene traume.

I Alen Hebilović, fotograf i umjetnik, također je imao svoju odiseju u toku agresije na BiH, te je u umjetnosti i fotografiji našao svoj način savladavanja zbilje. Isto tako, za njega je unutarnja pokretačka snaga i uvijek iznova doživljena inspiracija, dar od Boga ali i put ka Milostivom, time spoznavajući Njegovu Svemoć. Da vjera i umjetnost idu zajedno, nije za njega kontradiktorno, čak šta više, to je stalni izvor preispitivanja sebe i svijeta oko sebe, kao otkivanje „božanskog“ u sebi.

U diskusiji sa prisutnima, Aiman Mazyek, predsjednik Centralnog vijeća muslimana, je diskutirao o svakodnevnoj zbilji muslimana u Njemačkoj i njihovom shvatanju pripadnosti njemačkom društvu. Travljanin je citirao stihove Karl Lappe-a „Muhamed i njegova mačka“ iz 19. vijeka, koji govore o dubokoj zainteresiranosti njemačkih umjetnika za islam i muslimane u minulim stoljećima. Kulminacija toga je svakako Geteovo djelo „Zapadno-istočni divan“, iz 1819. godine, koji na najveći stupanj umjetničke estetike podiže odnose istoka i zapada. Stoga je potrebno da se uvijek iznova upoznajemo i jačamo međusobne odnose u društvu.