Predavanje u IKB-u o genocidu: Dr. Husnija Kamberović

U nedjelju, 14. jula 2019. godine, gost predavač IKB-a nakon podne-namaza bio je Dr. Husnija Kamberović, profesor na odsjeku za historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, koji se prisutnima obratio na temu genocida. Dr. Kamberović je u svom izlaganju veoma jasno ukazao na korijene genocida koji je počinjen nad Bošnjacima u protekloj agresiji na Bosnu i Hercegovinu, ali i nekoliko interesantnih pitanja na koja je pokušao dati odgovore iz svog ugla gledišta.

- Korijeni genocida nad Bošnjacima ustvari su sažeti u šest srpskih strateških ciljeva koje su Srbi jasno postavili u maju mjesecu 1992. godine, rekao je Dr. Kamberović te istakao da čin genocida u Srebrenici nije došao iznenada i spontano već su se srpske vojne snage mjesecima pripremale za to.

- Posmatrano kroz povijest, JNA je kroz svoje iskustvo tokom učestvovanja u mirovnim snagama po svijetu polovinom prošlog stoljeća znala kakvu stvarnu moć (ne)imaju vojnici mirovnih snaga u kriznim područjima, te poučeni time znali su da holandski vojnici koji su čuvali enklavu Srebrenica nisu u stanju odbraniti stanovništvo od napada, jer oni su tu prije svega da održavaju uspostavljen primirje, naglasio je Dr. Kamberović dodavši da je u slučaju Srebrenice postojao neoborivi dokaz i trag naredbe agresorske strane o namjeri uništenja nesrpskog stanovništva dok u drugim općinama Bosne i Hercegovine Međunarodni sud u Haagu nije mogao da to nađe.

Dr. Kamberović se u svom izlaganju svo vrijeme držao naučnih činjenica i pravila koje pravno jedino imaju težinu naglašavajući uvijek da je po našem uvjerenju u svim dijelovima Bosne i Hercegovine postojala namjera agresora da teritorij očisti od nesrpskog stanovništva, a da je Srebrenica samo kulminacija sve te namjere.

Na kraju, Dr. Kamberović je ubjeđenja da se Međunarodna zajednica vojno nije htjela miješati u sukobe u Bosni i Hercegovini, već je to prije svega prepustila stranama da same riješe, što je nama jasna poruka da se za državu mora lično boriti, jer svaka intervencija sa strane je protkana nekim interesom. Jedino postojanje države može okupiti ljude i dati im sigurnost ma gdje bili, a posebno u slučaju Bosne i Hercegovine koja je svoju nezavisnost jako skupo platila.