IKB na promociji romana "Pjesme divljih ptica" Dr. Enesa Karića

IKB na promociji romana "Pjesme divljih ptica" Dr. Enesa Karića

U ponedjeljak, 05. oktobra 2015. godine, u Berlinu je upriličena promocija prijevoda romana „Pjesme divljih ptica“, autora Enesa Karića u prijevodu Seada Mujića. Izadnje na njemačkom jeziku je uredila izdavačka kuća Hans Schiler. Promociji romana je uslijedila diskusija o „Kritici islama“ i mogućnsti samokritičnosti u islamu. Promociji su pored autora iz Sarajeva prisustvovali i njemački politiolog Hajo Funke te Erich Rathfelder, novinar i dopsinik ovdašnjih njemačkih novina iz Sarajeva i Balkana – izvnaredni poznavaoci prilika u BiH i na Balkanu. Promociju i boravak prof. Karića u Berlinu je podržao naš Centar.

Nakon čitanja odlomka iz autorovog romana, Erich Rathefelder se osvrnuo na postojeće prilike u Bosni i Hercegovini i njegovo viđenje i iskustvo islama u tim krajevima. U uvodnom dijelu Dr. Karić je ukazao da je islam u svojoj dogmatici nepromijenjen i kao takav primjenjen od strane svih muslimana, međutim kulturološka osobenost pojedinih muslimanskih krajeva, pa tako i BiH, je karakteristična i upečatljiva. Tako je i islam u Bosni u svojoj primjeni poseban upravo u historijskom kontekstu samih Bošnjaka, njihovih korjena i multietničke sredine. Tako Rathfelder u svojim ratnim i poslijeratnim boravcima u BiH primjećuje da su bogomolje u područjima među Bošnjacima uglavnom netaknute, dok je to drugdje drugačije. Druga fenomenološka odrednica njegovog poimanja muslimana u BiH je i izostanak odmazde nakon genocidnog rata. Za njega su upravo ove dvije činjenice ono što karakterizira islam u BiH – tradicija poštivanja sakralnog.

Karićev roman je smješten u drugu polovinu 16. vijeka, period nakon bitke kod Lepanta i poraza Osmanlija od strane zapadnih kršćanskih sila. Upravo taj period preslojavanja historijskih događaja u Osmanskom Carstvu i Bosni kao ejaletu moćne Carevine i njenog najzapadnijeg dijela, tematizira ovo, nadasve, bošnjačko štivo, koje kao i danas govori o Bošnjaku muslimanu u Evropi i izazovima, vjerskim shvatanjima i stremljenjima, samokritičnsti i otvorenosti ka moderni i lojalnosti tradiciji te vrijeme dekadentnog duha, koje se odražva u inflacioniranom vjerskom poimanju datosti i samodestrukcije kolektivnog duha u bujici naukovanja i nesnalaženja u vremenu i prostoru.

Tako i sam roman, naizgled pesimističan, kako to Hajo Funke primjećuje, ipak daje prostor za nadu u bolje sutra, preispitivanjem samoga sebe i sklapanjem mira sa Velikim Bogom i samim sobom, pa tako i ostalim svijetom. Dr. Karić to dalje obrazlaže ovako: “Čovjek vjerom u Boga ne postaje Bog, te vjerom u Boga vjernik ne preuzima božanske prerogative…“. Upravo u pomanjkanju samokritičnosti svoga ličnoga odnosa naspram Boga, dolazi do sukoba među ljudima, koji sebi onda daju za pravo vlasti jedni nad drugima.

Karićev roman je aktuelno štivo u shvatanju potrebe Bošnjaka muslimana da uzme korak s vremenom te da bude aktivni subjekat svoje zbilje, a ne objekat drugih da mu kroje sudbinu, njemu neznanu.

Uskoro će i drugi Karićev roman „Jevrejsko groblje“ izaći na njemačkom jeziku, roman koji govori o opkoljenom Sarajevu i agresiji na BiH 90-tih godina dvadesetog vijeka. Za pomenuti je i novi roman „Slučajno čvojek“ o emigraciji muslimana u Evropi i Evropskoj Uniji.

Time je Karić svojim djelima obuhvatio i tretirao goruće teme sadašnjice kroz njihovu historijsku genezu te nam perom vještog romanopisca i moralnom kritikom svestranog islamologa ukazuje na potrebnu konfrontaciju sa svojom ličnom poviješću, kritičnom osvrtu i racionaliziranog poimanja historijskih datosti te trezvenog pristupa budućim izazovima poučeni prošlim posrtajima.

Boravak u Berlinu Dr. Karić je iskoristio da se sastane i sa rukovodstvom Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u Berlinu na čelu sa Advan ef. Ljevakovićem, te razgovara o aktuelnim pitanjima vezanim za rad Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i dijaspori.

Image

Image

Image